Dr. Miodrag Beneš: Otkrivanje i odstranjivanje polipa, preventiva raku debelog crijeva

Datum:

Dr. Miodrag Beneš upozorava koliko je važno odazvati se na poziv za rano otkrivanje raka debelog crijeva.

Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije ponovno je uputio apel građanima. Svim osobama koje su dobili poziv i testove kući za testiranje na krv u stolici u sklopu Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva poruka je da se odazovu na testiranje.
Naime, u Hrvatskoj je rak debelog crijeva jedan od tri najčešća karcinoma. U 2019. godini u Republici Hrvatskoj zbog posljedica ove bolesti umrlo je 2095 osoba. To je 4 posto svih uzroka smrtnosti. Specijalist javnog zdravstva spomenutog Zavoda, dr. Miodrag Beneš, ovih je dana i putem medija pozvao javnost da se odazove na pozive za testiranje. Objasnio je i koji su razlozi za to.

Rani i kasni simptomi

– Kao i kod svih bolesti, postoje rani i kasni simptomi. Nažalost simptomi raka debelog crijeva često se primjećuju tek u kasnijoj fazi bolesti. Vrlo dugo bolest može biti asimptomatska. To znači da ljudi nemaju nikakve simptome ili da ih ignoriraju i pridodaju nekim drugim stanjima.

Kod debelog crijeva rani simptomi su nespecifični. U njih spadaju kronični umor, slabost, slabokrvnost, krv u stolici, ali ne mora biti vidljiva okom, tamna stolica, kronični proljevi, zatvor, nadutost i bol u trbuhu.

Rak debelog crijeva razvija se sporo tijekom više godina.
Primjenom metoda ranog otkrivanja moguće ga je otkriti znatno prije nego što se pojave prvi uočljivi znakovi bolesti.

Odstranjivanje polipa

Današnjim je metodama za rano otkrivanje raka debelog crijeva moguće otkriti i polipe.
Oni su predstadij raka debelog crijeva. Tako, otkrivanjem i odstranjivanjem polipa, uspješno se sprječava nastanak raka debelog crijeva. Ako se rak debelog crijeva otkrije ranije i počne liječenje odmah, on je izlječiv, objasnio je ovih dana dr. Beneš u razgovoru za ICV radio.

Name, dr. Miodrag Beneš još je jednom i definirao što se točno smatra rakom debelog crijeva. Preciznije, riječ je o zloćudnom tumoru probavnog sustava. Nastaje iz sluznice debelog crijeva.

Debelo crijevo je nastavak tankog crijeva i završni dio probavnog sustava.
Sastoji se od slijepog crijeva, uzlaznog, poprečnog i silaznog kolona, a završava rektumom. Rak debelog crijeva može nastati u bilo kojem njegovom dijelu, iako češće nastaje na lijevoj strani crijeva.

Shodno tome, karcinom rektuma, karcinom uzlaznog kolona, karcinom silaznog kolona samo su nazivi kojima se opisuje mjesto nastanka. U Republici Hrvatskoj on se stoga prati zajedno s karcinomom rektuma i karcinomom anusa.
Rak debelog crijeva i rektuma najčešće se razvija iz prekancerogenih promjena na sluznici koje se nazivaju polipi.

Spriječiti širenje raka

Polipi mogu biti bezopasni, ali s godinama se mogu promijeniti na način da se iz njih razvije rak. Taj proces napreduje prilično sporo. Ako je rak u trenutku dijagnoze ograničen samo na polip, lako se može odstraniti i možda onkološko liječenje neće biti potrebno. No, ako bolest napreduje i počne se širiti po tijelu, liječenje može biti teško i ne uvijek uspješno.
Upravo zato promjene u debelom crijevu treba otkriti što prije. Ako se polipi otkriju dok su mali i nemaju znčajnih simptoma, mogu se vrlo efikasno ukloniti. Zajedno s njima uklanja se i šansa da prerastu u karcinom debelog crijeva.
Njihovim uklanjanjem za vrijeme kolonoskopskog pregleda i nakon toga redovitom kontrolom po uputi gastroenterologa moguće je izbjeći nastanak raka.

Prevencija vrlo uspješna

Vrlo je važno da znati da je prevencija raka debelog crijeva vrlo uspješna. Također, ovaj rak ne boli dok nastaje i u početnoj je fazi. Osoba nema znakova da ima rak sve dok bolest ne dođe u poodmaklu fazu, a tada je liječenje teže i manje uspješno. Stoga pregled svakako treba obaviti kako bi se izbjegla ova bolest, upozorava dr. Miodrag Beneš.
Zanimljivo je i da je točan uzrok raka debelog crijeva i dalje predmet mnogih istraživanja. Trenutačna znanstvena otkrića govore u prilog tome da je rak debelog crijeva posljedica međudjelovanja mnogih čimbenika.
– Do sada su otkriveni različiti rizični čimbenici koji pogoduju zloćudnoj preobrazbi stanica (kancerogenezi). Oni su ponajprije vezani za način ishrane i životni stil. Izlaganje rizičnim čimbenicima ne znači nužno da će osoba dobiti karcinom jer je njihovo međudjelovanje složeno. No, povećava šansu za njegov nastanak.

Bolest najčešća od 40 do 75 godina

Neki od dokazanih čimbenika rizika su: konzumacija masne i ljute hrane, nedovoljan unos hrane bogate vlaknima, veliki kalorijski unos i pretilost, pušenje i konzumacija alkohola, manjak fizičke aktivnosti.
Postoje i neka stanja koja povećavaju rizik od nastanka ove zloćudne bolesti. To su: upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis), genetske mutacije i obiteljske nasljedne bolesti (sindromi) poznate kao polipoze, celijakija, kaže dr. Miodrag Beneš.

Incidencija raka debelog crijeva i rektuma počinje rasti u dobi od 40 godina. Vrh dosegne u dobi između 60 i 75 godina. Odlukom Vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Odazovite se pregledima!

Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 75. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Ako se u uzorcima stolice ne pronađe krv, nalaz će biti negativan. To znači da se u crijevima vrlo vjerojatno ne događa ništa neuobičajeno. Tada ćete ponovo dobiti poziv na testiranje za dvije godine.
– Ako je rezultat pretrage pozitivan, to znači da je u uzorcima stolice pronađena krv. No, to nikako ne znači da imate rak, nego da je u crijevima došlo do krvarenja i što prije treba otkriti uzrok tome. Od iznimne je važnosti upamtiti da rak debelog crijeva najčešće ima visoku smrtnost zbog zakašnjele dijagnoze!
Stoga, kada dobijete pozivno pismo, odazovite se i zapamtite, samo ranijim otkrivanjem bolesti možete postići izlječenje, poziva dr. Beneš.

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Kampanja docjepljivanja protiv dječje paralize u Britaniji

Nakon što je polio virus u lipnju otkriven u...

Smanjene zalihe krvi, “Dođite svi u Petrovu 3”

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu pozvao je darivatelje svih...

Covid lijekovi nisu za sve hospitalizirane, omikron podvarijante ne reagiraju na Paxlovid

Sigurnost lijekova, procjena njihove učinkovitosti i nuspojava - dio...