S napretkom medicine došlo je i do otkrivanja novih lijekova koji su uvelike poboljšali kvalitetu života i smanjili stopu smrtnosti. No, nažalost, na te iste lijekove koje smo smatrali revolucionarnima javlja se rezistencija.
Antimikrobna rezistencija se javlja kada virusi, gljivice, bakterije, pa čak i paraziti prestanu odgovarati na terapiju zbog određenih promjena koje su im se dogodile. Zbog toga se javljaju infekcije koje je teže liječiti te raste rizik za razvojem opasnih bolesti i širenja zaraze.
Rezistencija se ne događa odjednom, već do nje dolazi kroz neki određeni vremenski period kada se promijeni genetski materijal patogena. Jedan od glavnih uzročnika zbog kojih dolazi do rezistencije je nepravilno i pretjerano korištenje antimikrobnih lijekova. Osim toga razvoju rezistencije mogu pridonijeti i nedostatak čiste vode, pravilne higijene te smanjena prevencija infekcija i bolesti.
Oko 70 posto smrti bilo je uzrokovano zbog rezistencije bakterija na dvije klase antibiotika, fluorokinolona i beta-laktama (u koje spadaju i poznati penicilini) koji se koriste kao prva linija za mnoge bakterijske infekcije. Bakterijske infekcije koje ne odgovaraju na trenutne terapijske opcije vodeći su uzrok smrti na svijetu.
U 2019. je procijenjeno oko 1,27 milijuna smrti čiji je uzrok bio bakterijska rezistencija. Iz te brojke može se zaključiti kako je te godine više ljudi umrlo od infekcija nego od zaraze HIV-om ili zbog malarije. Zabrinjavajuće je i brzo širenje rezistentnih bakterija koje mogu uzrokovati infekcije, a ne mogu se liječiti nijednim postojećim antibiotikom.
