Djelotvornost antibiotika posljednjih se deset godina alarmantno smanjuje, a pandemija covida je ubrzala povećanje rezistencije na ovu vrstu lijekova. Posljedica je to, među ostalim, nedovoljne razine informiranosti građana koji lijekove uzimaju bez prethodnih konzultacija s liječnikom.
Upravo s ciljem edukacije javnosti o važnosti pravilnog i odgovornog uzimanja antibiotika pokrenuta je prva informativna internetska stranica antibiotici.hr.
Jedan od najčešćih razloga neuspjeha u liječenju infekcija je otpornost mikroba, bakterija i gljiva na antibiotike. To dovodi do gubitka njihove učinkovitosti odnosno do antimikrobne rezistencije (AMR).
AMR je ozbiljna globalna prijetnja koja dovodi u pitanje učinkovitu prevenciju i liječenje sve većeg broja infekcija.
Ako se trend nastavi mogli bismo se vratiti u predantibiotsku eru kada su infekcije bile opasne po život.
Odgovornost za racionalnu upotrebu antibiotika je na svima nama, prvenstveno zdravstvenim djelatnicima. No ključnom se pokazala i adekvatna razina edukacije građana koja se sada može dobiti i kroz platformu antibiotici.hr, istaknula je prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević.
Osnovna je poruka – veliko NE samoliječenju odnosno uzimanju ovih vrsta lijekova bez preporuke liječnika.
To znači da građani trebaju liječniku prepustiti procjenu radi li se o težoj bakterijskoj infekciji koja zahtijeva liječenje antibioticima ili se radi o virusnoj ili blažoj bakterijskoj infekciji koje će proći i bez antibiotika, ističe Tambić Andrašević.
Najmlađa generacija, generacija Z, velikim je dijelom nesvjesna ozbiljnosti problema antimikrobne rezistencije.
Naime, ispitivanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazala su da mlađi ispitanici češće konzumiraju antibiotike nego starija populacija.
Tako je 37 posto ispitanika u dobi između 16 i 24 godine u jednom mjesecu konzumiralo više antimikrobnih lijekova u odnosu na stariju populaciju u dobi od 65+ (24 posto).
Dodatno, mlađi ispitanici i oni s nižom razinom obrazovanja, smatraju kako su antibiotici namijenjeni gripi i prehladi. Gotovo 40 posto ispitanika u dobi od 55 do 65 godina navodi da se prehlada i gripa ne mogu liječiti antibioticima. U usporedbi 24 posto onih između 16 i 24 godine smatraju da su antibiotici namijenjeni i za gripu i prehlade.
Dijeljenje antibiotika
Također, 25 posto ispitanika smatra da je prihvatljivo koristiti antibiotike koje im je dao prijatelj ili član obitelji sve dok su korišteni za liječenje iste bolesti. Čak 32 posto ispitanika smatra da bi trebali prestati s konzumacijom antibiotika kada se počnu osjećati bolje. Oba slučaja mogu pridonijeti porastu antimikrobne rezistencije.
Prema podacima Eurobarometra, u Hrvatskoj su se antibiotici u 2021. najčešće koristili za covid-19, upalu grla, infekciju mokraćnih puteva, kašalj i prehladu.
Procjenjuje se da od posljedica infekcija bakterijama rezistentnim na antibiotike godišnje u Europi umire 33 tisuće ljudi.
Gljivični patogeni koje je SZO lani dodao na popis rastućih mikrorganizama rezistentnih na antimikrobne lijekove također predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju. Pogotovo u populaciji ljudi oslabljenog imuniteta.
