Godišnji odmori, boravak na otvorenom, odlazak na plažu… Ovo su samo neke stvari zbog kojih je ljeto razdoblje koje većina nas željno iščekuje. No, s ljetom dolaze i visoke temperature, a pretjerana izloženost njima može donijeti određene rizike za naše zdravlje, uključujući sunčanicu i toplinski udar. Oba su stanja rezultat prekomjerne izloženosti izrazito toplom vremenu. Međutim, samo toplinski udar može uzrokovati štetu tjelesnim sustavima.
Termoregulacija
Budući da su ljudi u velikom dijelu svijeta izloženi čestim promjenama temperature okoliša, naše je tijelo prilagođeno održavanju stalne temperature organizma. Posjedujemo razne metode za održavanje unutarnje tjelesne temperature na normalnoj razini od oko 37°C, kao što su – ovisno o temperaturi okoliša – sužavanje i širenje krvnih žila, znojenje, drhtavica, pojačan osjet žeđi te neki drugi mehanizmi prilagodbe.
Sposobnost održavanja stalne tjelesne temperature usprkos promjenama u temperaturi okoliša naziva se termoregulacija. Tijekom ljetnih dana suočavamo se s izraszito visokim temperaturama zraka, a situacija je još nepovoljnija ako ne puše vjetar te ako je vlažnost zraka visoka. Dolazi do opasnosti od zakazivanja mehanizama kojima se naš organizam brani od visokih temperatura.
Toplinski udar u moderno doba
Zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja koji se odvijaju posljednjih desetljeća došlo je do velikog porasta učestalosti toplinskog udara. Štoviše, smatra se da je izlaganje visokim temperaturama okoliša uzrok većeg broja smrtnih slučajeva od svih ostalih vremenskih nepogoda zajedno. Povećanom izgradnjom i naseljavanjem gradova velik udio stanovništva živi u okolišu lišenom zelenila i podložnom visokom zagrijavanju, koje se zadržava i tijekom noći i posebno je neugodno ako je istovremeno prisutna visoka razina vlage u zraku. Potrebno je imati na umu da velik broj osoba nema na raspolaganju klimatizacijski uređaj. Zahvaljujući brojnim čimbenicima rizika, negativno povećanje učestalosti toplinskog udara mogao bi se nastaviti i u budućnosti.
Produljenje životnog vijeka dovelo je do povećanja udjela starijih osoba u populaciji, koje su podložnije toplinskom udaru, prije svega zbog toga što često boluju od poremećaja srčano-žilnog sustava, slabije unose tekućinu i uzimaju određene lijekove koji mogu utjecati na hidrataciju organizma i na termoregulaciju. Uporaba alkohola i opojnih droga negativno utječe na metabolizam i funkciju autonomnog živčanog sustava, a potrebno je dodatno biti na oprezu ako osoba ima vrućicu povezanu s infektivnim stanjem ili kožni poremećaj koji dovodi do oslabljenog znojenja
Toplinski udar i sunčanica su ozbiljna medicinska stanja koja se javljaju kada tijelo postane prekomjerno zagrijano uslijed dugotrajne izloženosti visokim temperaturama i nedovoljnog hlađenja.
Iako se službeno smatraju istim stanjem, na sunčanicu se često gleda kao na slabiji oblik toplinskog udara. Izlaganje izrazitoj vrućini, visoka vlažnost zraka i dugotrajni tjelesni napor u uvjetima s visokom temperaturom su čimbenici koji povećavaju rizik od pojave ovih stanja.
Mehanizmi bez funkcije
Toplinski udar nastaje kada termoregulacijski mehanizmi tijela ne uspiju pravilno funkcionirati kako bi održali normalnu tjelesnu temperaturu. Tijelo obično regulira temperaturu putem znojenja i širenja krvnih žila. Međutim, u slučaju toplinskog udara ti mehanizmi ne uspijevaju obaviti svoju funkciju, što dovodi do porasta tjelesne temperature te drugih popratnih komplikacija. Ako se odmah ne liječi, toplinski udar može oštetiti više organa i sustava, uključujući: mozak i živčani sustav, cirkulatorni sistem, pluća, jetra, bubrege, probavni trakt, mišiće.
Toplinska iscrpljenost manje je ozbiljna od toplinskog udara. Svatko tko sumnja da ima toplinsku iscrpljenost trebao bi se odmah odmoriti i rehidrirati. Ako se simptomi ne poboljšaju, potražite liječničku pomoć kako biste spriječili toplinski udar.
Simptomi toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara mogu se razviti brzo ili tijekom nekoliko dana. Mogu uzrokovati značajnu nelagodu, a grčevi mišića često se javljaju prvi. Toplinska iscrpljenost može dovesti do: grčenje mišića, brz, slab puls, opći osjećaj slabosti, mučnina ili povraćanje, pretjerano znojenje, hladna, vlažna koža, vrtoglavica i ponekad nesvjestica, tamno obojen urin, glavobolje. Toplinski udar može započeti simptomima toplinske iscrpljenosti. Može biti opasno po život, a simptomi se mogu brzo pogoršati, uključujući: temperaturu od 40 C ili višu, vruća, suha koža, ubrzan otkucaj srca, zbunjenost, uznemirenost, nejasan govor, gubitak svijesti, epileptički napadaji. Postoje dvije vrste toplinskog udara: nakon napora i bez napora.
Toplinski valovi
Toplinski udar bez napora javlja se kod onih koji se ne mogu dobro prilagoditi sve višim temperaturama. Često su pogođeni stariji ljudi, ljudi s kroničnim bolestima i dojenčad. Osoba obično doživi ovu vrstu toplinskog udara kada je u zatvorenom prostoru bez klima uređaja i možda se ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnošću. Može proći nekoliko dana visokih temperatura da dođe do toplinskog udara koji nije uzrokovan naporom, a uobičajen je tijekom izraženih toplinskih valova.
Toplinski udar uslijed napora javlja se kod ljudi čije se tijelo više ne mogu prilagoditi rastućim temperaturama tijekom vježbanja ili rada. Ovo se stanje može razviti unutar nekoliko sati, a obično pogađa ljude koji provode vrijeme vani. Provođenje vremena u zatvorenim automobilima izlaže malu djecu i kućne ljubimce velikom riziku od toplinskog udara. Procjenjuje se da kada je vanjska temperatura 25 C, temperatura u zatvorenom automobilu raste do 35 C unutar 20 minuta. Što je vani toplije, to brže raste temperatura u vozilu.
Kada posjetiti liječnika?
Svatko tko osjeti bilo kakve simptome toplinskog udara trebao bi potražiti hitnu liječničku pomoć. Ako osoba posumnja da ima toplinsku iscrpljenost, trebala bi pokušati preokrenuti stanje preseljenjem u hladnije okruženje, odmorom, hidracijom i presvlačenjem u hladniju odjeću. Ako se simptomi pogoršaju ili ne poboljšaju unutar 1 sata odmah potražite liječničku pomoć. Liječnik će vjerojatno moći dijagnosticirati bolest uzrokovanu vrućinom na temelju simptoma. Također mogu provesti testove kako bi provjerili moguće komplikacije. Liječnik može testirati: oštećenje mišića, dehidraciju, često s uzorkom urina ili testom krvi, oštećenje srca i pluća, moguće pomoću snimanja, probleme s cirkulacijskim sustavom, nedostatak funkcije bubrega ili jetre.
Liječenje
Preseljenje na sjenovito mjesto, skidanje jednog ili više odjevnih predmeta, odmaranje od sunca, uključivanje ventilatora ili klima uređaja, puštanje hladne vode preko kože ili stavljanje hladnih, mokrih ručnika na tijelo, pijenje tekućine kao što su voda i sportski napici.
Ako osoba povraća ili osjeća mučninu, potražite liječničku pomoć. Ako osoba pokazuje bilo kakve simptome toplinskog udara, odmah zovite hitnu pomoć.
Za liječenje liječnik može koristiti: ledene obloge na vrat, pazuhe i prepone, podržati sve ozlijeđene organske sustave, davati intravenske tekućine koje potiču hlađenje i hidrataciju.
Prevencija
Kada temperature porastu, važno je znati kako spriječiti bolesti uzrokovane vrućinom. Cilj je održati tijelo hladnim. Sljedeći postupci mogu pomoći: boravak u zatvorenom prostoru tijekom najtoplijeg dijela dana, ostati u hladu kada ste vani, piti dodatne 2-4 šalice vode svakih sat vremena tijekom izlaganja visokim temperaturama, pravljenje čestih pauza tijekom rada ili vježbanja na otvorenom tijekom vrućih dana, nošenje široke, svijetle odjeće, korištenje hladnije vode za tuširanje i kupanje, noseći šešir širokog oboda da zaštiti lice od sunca, izbjegavanje pića koja dehidriraju, uključujući ona s kofeinom ili alkoholom, nošenje prozračnih tkanina poput pamuka, umjesto sintetičkih mješavina, provođenje dijela dana na klimatiziranom mjestu, poput trgovačkog centra, knjižnice ili kina. Nitko ne bi trebao ostati sam u parkiranom automobilu po iznimno vrućem vremenu. To može biti posebno opasno za djecu i osobe starije od 65 godina.
Zaključak
Uz odgovarajuće, pravodobno liječenje, osoba se može potpuno oporaviti od bolesti uzrokovanih vrućinom. Prepoznavanje simptoma toplinske iscrpljenosti i poduzimanje koraka za hlađenje može spriječiti da se stanje razvije u toplinski udar.
Ako se ne liječi, toplinski udar može dovesti do ozbiljnih komplikacija ili smrti.
Kada osoba dobije pravo liječenje dovoljno rano, može se potpuno oporaviti od toplinskog udara. Čak i za najtoplijih dana, ove se bolesti obično mogu spriječiti planiranjem i poduzimanjem mjera opreza.
