U Hrvatskoj čak 7 do 10 posto stanovništva boluje od alergijskoga rinitisa, a 3 do 5 posto od astme. Sve je više onih koji pate od alergija, bolesti modernoga doba. Broj osoba alergičnih na pelud u stalnom je porastu, posebno u velikim gradovima i industrijskim područjima. U Splitsko dalmatinskoj županiji unatrag 17 godina, uočen je značajan, skoro osmerostruki porast godišnjeg peludnog indeksa!
Mreža mjernih postaja
Do ovih podataka došle su dr.sc. Tatjana Puljak i dr.sc. Mirna Mamić, iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije, obje doktorice prirodnih znanosti, iz područja aerobiologije.
Prva istraživanja raspodjele alergene peludi u zraku započela su davne 1959. godine kada se pelud prikupljala jednostavnom metodom taloženja peluda koja zbog brojnih nedostataka nije davala pouzdane podatke. Novija i modernija istraživanja temelje se na standardiziranoj volumetrijskoj metodi koja je danas jedina priznata metoda u aerobiologiji i koristi se prema preporuci European Academy of Allergy and Clinical Imunology (EAACI). U Hrvatskoj su istraživanja ovoga tipa započeta 2001. godine nakon javnozdravstvenog problema u Osijeku čiji je uzrok bio pelud ambrozije. Od 2002. do 2005. godine uspostavljena je mreža mjernih postaja za kontinuirano praćenje (monitoring) peludi u zraku koja danas broji 24 mjerne postaje od kojih je trenutno aktivno njih 20.
Aerobiološka istraživanja
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije prepoznao je važnost ovog javnozdravstvenog problema i od 2003. provodi aerobiološka istraživanja. Tatjani
Puljak su još 2009. godine ona bila temelj za izradu prvog magistarskog rada iz područja aerobiologije. Tada je po prvi put opisan peludni spektar alergenih biljaka i određene glavne značajke peludnih sezona na ovom dijelu Mediterana. Utvrđene su najznačajnije vrste alergenog peluda i utvrđena ovisnost njihovih koncentracije u zraku o meteorološkim parametrima. Uslijedile su i dvije doktorske disertacije iz istog područja Tatjane Puljak 2011. i Mirne Mamić 2017. godine.
U njima su opisane intradiurnalne varijacije koncentracija najznačajnijih tipova alergenog
peluda te razvijen model predviđanja značajki peludnih sezona čempresa, masline i hrasta crnike.
Što točno proučava aerobiologija objašnjava dr.sc. Tatjana Puljak.
Riječ je o relativno mladoj interdisciplinarnoj znanosti koja proučava čestice biološkog podrijetla koje se pasivno prenose zrakom, učinak okolišnih uvjeta na otpuštanje i rasprostiranje te njihov učinak na čovjeka i okoliš. Podaci o koncentracijama alergene peludi na splitskom području kontinuirano se prate i objavljuju u obliku dnevnih alergijskih semafora i peludne prognoze na domaćim i međunarodnim portalima uključujući i europske baze podataka - kaže dr.sc.Puljak.
Zbog toga su splitske znanstvenice one koje stalno traže odgovore na pitanje koja mogu doprinijeti ovoj problematici. Posebno ono o uzrocima porasta alergijskih bolesti.
Na porast alergijskih bolesti koji se bilježi od druge polovice 20. stoljeća, nema jedinstvenoga objašnjenja. Usprkos brojnim studijama u kojima se navodi utjecaj nasljednih i okolišnih čimbenika na nastanak alergijskih bolesti. S obzirom da su tumačenja još uvijek kontroverzna govori se o hipotetskim rizičnim čimbenicima za nastanak alergijskih bolesti. Pritom se misli na nasljednu predispoziciju, izloženost alergenima, onečišćenja okoliša, smanjenu stimulaciju imunosnog sustava u ranim razvojnim stadijima – kaže dr.sc. Tatjana Puljak.
Pasivni transport
Kako navodi, u fokusu aerobioloških istraživanja je pasivni transport organizama i čestica biološkog podrijetla u atmosferi. Pri tomu je posebna pažnja usmjerena na izvore tih organizama ili materijala, na njihovo otpuštanje u atmosferu, faze uzlijetanja, rasprostranjivanje, odlaganje i u konačnici ono najvažnije, utjecaj na živi svijet. Biološke čestice prenosive zrakom, aeroalergeni, su: bakterije, virusi, alge, spore gljiva, paprati, fragmenti hifa, fekalni peleti grinja, sitne životinje, čestice manje od 0,01 µm, stanični materijal i peludna zrnca.
Posljednjih se godina, napominje dr.sc.Mamić, sve više naglašava povezanost klimatskih
promjena s respiratornim alergijama.
Na području Mediterana klimatske promjene očituju se u sve dužim sušnim razdobljima
isprekidanim naletima intenzivnih oborina. Globalno, ovo područje označeno je kao potencijalno najosjetljivije. Klimatske promjene povezane s klimatskim zatopljenjem kao posljedica antropogenog djelovanja na svjetskoj razini mogu poremetiti fiziološke i biološke ritmove autohtonih i kultiviranih biljaka. Brojna istraživanja ukazuju na utjecaj klimatskih promjena na fenološki ciklus biljaka. A time i na količine i distribuciju alergenog peluda u zraku. Pelud se smatra osjetljivim bioindikatorom reakcija biljaka na klimatske promjene – navodi dr.sc. Mamić.
Klimatski uvjeti
U peludnom spektru splitskog područja na kojem prevladavaju tipični mediteranski, klimatski i geografski uvjeti, ovisno o alergijskom potencijalu, najzastupljenije alergene biljke su: maslina, crkvina, trave, ambrozija (visoki alergijski potencijal), platana i jasen (umjereni do visoki alergijski potencijal), čempres, hrast crnika, grab, kostela (umjereni alergijski potencijal) te bor (niski alergijski potencijal). Od navedenih alergenih biljaka najdužu peludnu sezonu imaju čempres i crkvina, koje, s manjim iznimkama, cvjetaju cijelu godinu. Najkraće su peludne sezone masline, platane i kostele. Platana i kostela su drvenaste vrste koje su, zbog alergijskog potencijala i činjenice da su vrste značajne za urbana područja, u posljednje vrijeme sve češća tema aerobioloških istraživanja.
Zanimljivo je kako je navedenom porastu godišnjeg peludnog indeksa najveći doprinos dao
pelud čempresa, naglašava dr.sc. Mirna Mamić.
U gradovima s umjerenom klimom kakav je i Split, prezastupljena drveća čempresa djeluju
kao dimnjaci. Istovremeno ispuštajući velike količine peluda u zrak tijekom glavne sezone-
naglašava dr.sc. Mamić.
Podaci o prisutnosti i učestalosti alergene peludi u zraku dobiveni aerobiološkim istraživanjima omogućuju izradu peludnih kalendara s približnim periodima cvatnje biljaka određenoga područja.
Peludni kalendar
Peludni kalendar prikazuje sezonske varijacije početka, trajanja, završetka i intenziteta
peludne sezone alergenih biljaka. Premda produkcija peludi alergenih biljaka značajno varira od godine do godine, što ovisi o vremenskim prilikama u prethodnoj sezoni i u razdoblju pune cvatnje, moguće je uspoređivati vjerojatnosti postizanja visokih koncentracija alergene peludi na različitim područjima –objašnjava dr. sc. Mamić.
Stanovnici urbanih područja, pokazala su istraživanja, ugroženiji su od onih u ruralnim
sredinama. Najviše zbog prevelike koncentracije ispušnih plinova automobila.
Istraživanja interakcija između zagađenja zraka i alergija na pelud ukazuju na povezanost
urbanizacije i zapadnjačkoga načina življenja s povećanjem učestalosti respiratornih alergija uzrokovanih peludi. Stanovništvo urbanih sredina znatno je izloženije utjecaju peludnih respiratornih alergija od stanovništva ruralnih područja -napominje dr.sc. Mamić.
Onečišćenje zraka
Uz pojavu alergijskih bolesti dišnoga sustava povezuje se tzv. tip II onečišćenja zraka
karakterističan za velike gradove. On je rezultat interakcije sunčeva svjetla i ispušnih plinova motornih vozila, lebdećih organskih čestica, vrlo sitnih krutih čestica promjera manjeg od 2,5 µm. Onečišćenja se vežu na peludna zrnca koja postaju sklonija međusobnom povezivanju i povezivanju s drugim lebdećim česticama. Na taj se način velike količine peludnih zrnaca duže zadržavaju na određenom području. Aerobiološka istraživanja provode se godinama u većini europskih zemalja s ciljem izrade peludnih atlasa i kalendara. Da proučavanje peludnih alergena i kod nas ima dugu povijest govori podatak o prvim istraživanjima otprije više od 60 godina, podsjeća dr.sc.Puljak.
Zahvaljujući aerobiološkim istraživanjima o prisutnosti peludi u atmosferi različitih gradova na Mediteranu utvrđene su tri različite peludne sezone; zimska koja traje od
prosinca do kraja ožujka,a obilježena je prisutnošću peludi drvenastih biljaka čempresa, lijeske, johe i brijesta. Tada dolazimo do ovoga sadašnjega razdoblja napominje dr.sc.Puljak, proljetno – ljetne peludne sezone.
Ovo razdoblje od travnja do lipnja alergološki je vrlo značajno jer tada dominira pelud trava, crkvine, hrasta crnike i masline. Pelud trava daleko je najznačajniji uzročnik polinoza. Alergijski je potencijal peludi trava vrlo visok.
Smanjenje travnatih površina
Procjenjuje se da je najmanje 40 posto alergičnih osoba senzibilizirano na pelud trava-naglašava dr.sc.Puljak. Zanimljivo je, napominje, da u različitim europskim gradovima s porašću alergijskoga rinitisa i alergijske astme opada koncentracija peludi trava u atmosferi što se pripisuje znatnom smanjenju travnatih površina. Uočeno povećanje učestalosti alergijskoga rinitisa i alergijske astme uzrokovanih peludi trava, povezano je s drugim čimbenicima, ponajprije sa sve većim zagađenjem zraka.
Iza ovoga razdoblja, od srpnja do listopada stiže ljetno – jesenska sezona kad su prisutne nešto niže koncentracije peludi crkvine i trava, a pojavljuje se i pelud ambrozije. Koje biljke osim osim trave i čempresa izazivaju jake alergijske reakcije?
To su crkvina, pelin i ambrozija s tim da na Mediteranu pelud pelina i ambrozije nisu među
glavnim uzročnicima polinoza. Premda su alergije na pelud ambrozije u porastu.
Ovi podaci splitskih znanstvenica itekako su korisni onima koji pate od alergija, ali i onima koji su tek uočili simptome alergijskih bolesti. Kako bi stalno mogli pratiti ovo stanje Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije od 2003. opremljen je Hirstovim volumetrijskim uređajem za uzorkovanje peludi. Svakodnevno se određuju prosječne dnevne koncentracije i na taj se način zaključuje koje biljke su najznačajniji izvori alergenog peluda. Stoga bi komunalne službe gradova i općina kod planiranja sadnje na javnim zelenim površinama svakako trebale uzeti u obzir i znanje i rezultate istraživanja iz aerobiologije. I na taj način pokušati smanjiti značajan porast oboljelih od alergija, bolesti modernoga doba.
U izradi peludne prognoze važno je pratiti i prevladavajuće meteorološke uvjete, kaže
dr.sc.Mamić. Svakodnevna praćenja dinamike pojavljivanja alergenog peluda u zraku od
primarne su važnosti liječnicima i osobama osjetljivim na određenu vrstu peluda. Informacije o pojavi peludnih alergena u zraku pojedinog područja nadalje su važne i osobama koje planiraju putovanja.
