Osnivači ove mreže su četrnaest udruga, četiri znanstvene institucije i sindikat zdravstvenih djelatnika koji su s udrugom Krijesnica kao nositeljem pokrenuli projekt i osigurali financijsku podršku Europskog socijalnog fonda u iznosu od 3.594.578,89 kuna za razvoj i rad zagovaračke mreže koja prati, predlaže, potiče i podržava donošenje odluka i promjena u zdravstvenom sustavu na dobrobit svih građana. Korištenjem stručnih alata, Zdravstveni opservatorij identificira probleme pacijenata, analizira rad zdravstvenog sustava, uključuje i informira javnost te potiče argumentirani dijalog građana, stručnjaka i institucija. U projektu uz nositelja udrugu Krijesnica sudjeluju Zaklada Nora Šitum, udruge Solidarna – Zaklada za ljudska prava i solidarnost, udruge Europa Donna, Dravet sindrom, Roda – roditelji u akciji, Idem i ja – centar za zdravo odrastanje, Terra Rijeka, Savez društava multiple skleroze, Cohrane Hrvatska, Zvončići, Kolibrići, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatska mreža za ruralni razvoj, Pravna klinika Zagreb, Pravni fakultet u Rijeci, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar” Zagreb, Ekonomski fakultet u Rijeci.
Mreža se, kaže Serdarević, u adresiranju potrebe za organizacijom pristupačnog, uključujućeg, djelotvornog i održivog zdravstvenog sustava, fokusira na tri ključna područja: kvalitetu i dostupnost zdravstvene skrbi, financiranje zdravstva te odnos zdravstva i građana. Zdravstveni opservatorij je stoga započeo s nizom istraživanja, koja će dati novu sliku zdravstva i zdravstvenih potreba. Rezultati istraživanja dati će smjernice za kreiranje novih javnih politika u zdravstvu temeljenih na dokazima, zajedno s analizama njihovog utjecaja na zajednicu, objašnjava Serdarević.
Na temelju provedenih rasprava o potrebama u zajednici, anketnih ispitivanja i postojećih istraživanja, Zdravstveni opservatorij detektirao je ključne probleme na koje želi dati odgovor, prvi od kojih nikad do sada nije istraživan u Hrvatskoj:
– Kolika je zdravstvena pismenost građana Republike Hrvatske?
– Koliko je zdravstvena skrb doista dostupna građanima?
– Kako osigurati dostupnost sveobuhvatne skrbi teškim, neizlječivim i umirućim bolesnicima na razini sustava?
– Kako doprinijeti razvoju neformalne skrbi i osnaživanju neformalnih njegovatelja u Hrvatskoj?
– Koliko se pacijenti pridržavaju propisanih terapija te koje ono posljedice može imati na ishode i troškove liječenja?
– Kako razviti integriranu i kontinuiranu zdravstvenu skrb za djecu s kroničnim oboljenjima?
Dugoročno, Zdravstveni opservatorij teži razvitku u multiperspektivnu zajednicu praktičara i istraživača koju povezuje srodno shvaćanje zdravlja, zdravstva i građanskog aktivizma. Želimo, naglašava Serdarević, napraviti odmak od strogo biomedicinskog shvaćanja zdravlja, bolesti i funkcija zdravstvenog sustava te sagledati potrebe pojedinca i zajednice u njihovom socioekonomskom i psihološkom kontekstu.
Zdravstveni opservatorij predstavlja ujedno i komunikacijski prostor koji povezuje i integrira različite perspektive – političku, administrativnu, profesionalnu, ljudsku i osobnu te aktivističku – u zajedničkom razumijevanju djelotvornog i pravednog pristupa zdravlju i zdravstvu.
U skladu s integriranim pristupom zdravlju i zdravstvu, Zdravstveni opservatorij fokusira se na promociju sljedećih pozitivnih promjena u zdravstvenom sustavu i kulturi upravljanja zdravstvom na svim razinama – od pojedinca preko zajednice do institucija.
Afirmacija pozicije građana kao subjekta u odlučivanju o zdravlju i zdravstvenim politikama te jačanje sposobnosti građana i civilnog društva da intervenira u polje zdravstvene politike na način koji je vjerodostojan, produktivan i inovativan. Afirmacija uloge znanja u upravljanju zdravljem i zdravstvom – ulaganja u znanstvenu i stručnu produkciju, zdravstvenu pismenost građana te sustave praćenja zdravstvenih ishoda i učinkovitosti potrošnje u zdravstvu. Cjeloviti pristup pri kreiranju zdravstvenih politika i programa koji se temelji na znanstvenim i stručnim dokazima kroz ključne faze: utvrđivanje problema, oblikovanje intervencije, implementacija i evaluacija, što podrazumijeva promociju kulture planiranja, odgovornosti i trajnog učenja na razini sustava. Zalaganje za integraciju skrbi preko disciplinskih, resornih i sektorskih granica te razina sustava, s fokusom na zdravstvene potrebe i kapacitete za oporavak pacijenta u lokalnoj zajednici.
Njegovanje međusektorske suradnje i prevladavanje barijera koje nose hijerarhijske podjele u polju zdravstva te potenciranje razmjene znanja i dijaloga između pacijenata, zdravstvenih djelatnika, sindikata, znanstvenika, administratora i donositelja odluka u zdravstvu i povezanim politikama (obrazovanje, socijalna politika, rad, financije, održivi razvoj).
Važno je napomenuti da je Zdravstveni opservatorij, ističe Serdarević, otvorena mreža za uključivanje novih članova kao i za dijalog sa svim dionicima kako bi se približili viziji sustava pravedne, prilagodljive i pristupačne zdravstvene i socijalne zaštite koja odgovara na potrebe građana, a temelji se na uključivim i transparentnim odlukama te intersektorskim javnim politikama.
