Zdravstveni opservatorij, mreža udruga i institucija, predstavila je u Zagrebu pionirsko istraživanje o zdravstvenoj pismenosti. Ono bi svakom pacijentu a donosiocima odluka posebno moralo biti vodilja ka cilju koje je samo Ministarstvo zdravstva odredilo kao strateški.
– Otkako sam obolio više sam problema imao sa zdravstvom nego sa zdravljem. U trenutku suočavanja s bolešću teško je zadržati kritičko mišljenje i znati kojem od svih mišljenja vjerovati. Zato je važno ne ostaviti sav teret na pacijentima. U komunikaciji s liječnicima postoji puno prostora za poboljšanje, a predstavljanje i objašnjenje procesa liječenja je ključno. Tako je svoje iskustvo opisao Nikola Serdarević, predstavnik pacijenata, Udruge Terra i mreže Zdravstveni opservatorij.
Nema savezništva u kreiranju budućnosti
Mišljenje je iznio na Okruglom stolu „Zdravstvena pismenost u Hrvatskoj: tko preuzima odgovornost?“. Istaknuto je kako je zdravstvena pismenost građana kritična. Zdravstveni djelatnici osjećaju da nemaju sve potrebne resurse i podršku zdravstvenog sustava, kako bi odgovorili na potrebe pacijenata. Još uvijek u Hrvatskoj ne postoji svijest o zajedničkom djelovanju svih dionika društva na nekom području. Tako je nema ni u području zdravstvene pismenosti. Tema je iznimno važna i to će tek postati jer spada u ključne faktore i pokazatelje zdravlja hrvatskih građana.
Ogroman novac za „čudotvorne” preparate
Ana Soldo, mag.pharm. predsjednica Hrvatske liječničke komore, istaknula je kako su ljudi malo svjesni kvalitete svojeg života. Isto tako i preporuka koje su dobili od liječnika, a svaka nova informacija o bolesti kod pacijenta izaziva stres te ih shvaćaju vrlo tragično. Ljudi ne znaju prepoznati koji lijek je dobar ili nije. Posebno su štetni oglasi sa „spasonosnim” lijekovima za teške bolesti.
Danomice se protiv toga u ovoj Komori bore, ali i ako ishode njihov nestanak kontinuirano se i brzo ponovo pojavljuju. Ljudi troše velik novac na „čudotvorne” lijekove. Ljekarnici često igraju ključnu ulogu u davanju informacija pacijentima. Fokus bi, smatra Ana Soldo, trebalo staviti na komunikaciju s liječnicima. Istaknula je da je za bolje ishode liječenja, potrebno osigurati ljekarnicima pristup e-kartonu, što sada nije moguće.
Liječnici u nezavidnoj situaciji
Vesna Potočki Rukavina, dr. med., članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, smatra iz svog iskustva, da je zdravstvena pismenost na niskim granama.
– Ljudi nisu svjesni svog zdravstvenog stanja ni životnih stilova. Teško se suočavaju sa svojom bolešću kada ona dođe. I ne mogu je povezati sa svojim prijašnjim odlukama o načinu života. Postoje i pacijenti koji u ordinaciju dolaze zbog banalnih stvari te tako zauzimaju vrijeme za teže bolesnike. Istaknula je da postoje i pacijenti koji nikada ne dolaze niti traže pomoć. Smatram da Ministarstvo treba biti kreator zdravstvenih politika. Velik je šum u komunikaciji s HZZO-om te su liječnici u nezavidnoj situaciji jer ne mogu zadovoljiti potrebe pacijenata, rekla je Potočki Rukavina.
Estradiziranje i skandaliziranje
Nađa Berbić, novinarka portalzdravlje.hr, navela je kako svi živimo uronjeni u trgovinu očajem i nadama. Nestaju profesionalno specijalizirani zdravstveni sektori. Zato se gube granice između pouzdanih i neprovjerenih informacija. Istaknula je da je danas ljudima teško pronaći put do pravih informacija. Među ostalim i zato što se mediji kreću od estradizacije do skandaliziranja, pa su jednostavne i vjerodostojne informacije o zdravlju izgurane na margine. Važno je, podsjeća da ljudi prepoznaju ne samo što se govori nego i tko govori.
Struka i udruge važan su izvor zdravstvene pismenosti. Jer nema čudotvornih i instant rješenja. Zdravlje i zdravstvena pismenost nisu događaji već procesi kao što je to i liječenje. Zaključila je i da sve započinje zdravstvenim odgojem.
Pionirsko istraživanje kao putokaz
Doc. dr. sc. Ana Bobinac, voditeljica istraživačkog tima Zdravstvenog opservatorija predstavila je rezultate istraživanja o zdravstvenoj pismenosti. Dosad ovako znanstveno utemeljenog istraživanja u Hrvatskoj nije bilo. Ono je temelj sljedećima, a podaci će se kroz vrijeme moći uspoređivati. Tako će se vidjeti ima li napretka. Takva istraživanja istaknula je kao važan prediktor promjena u društvu.
Zdravstvena pismenost nije samo hrvatski problem već paneuropski. U istraživanju je sudjelovalo 4000 kućanstava i 1000 osoba. Obuhvaćeni su svi dijelovi Hrvatske osim otoka.
Medijske kampanje podbacuju rezultatima
Istraživanje je pokazalo da su mlađe osobe s većim dohotkom zdravstveno pismenije te bolje procjenjuju svoje zdravlje. To vodi većem odazivu na preventivne preglede i zdravijim životnim stilovima.
Također, dokazalo se, što je iznenađujuće da medijske kampanje teško mogu podići zdravstvenu pismenost. Potrebno je ljude angažirati osobno kao i članove njihovih obitelji.
Milan Koštro, predstavnik mreže Zdravstveni opservatorij predstavio je Smjernice u području zdravstvene pismenosti proizašle iz projekta Zdravstveni opservatorij. One su namijenjene donositeljima odluka, stručnoj javnosti, ali i građanima.
Opismeniti i sustav
Nije dovoljno opismeniti građane, ključno je opismeniti i sustav. Naglasio je da je zdravstvena pismenost najbolji pokazatelj nečijeg zdravlja. Ove smjernice su pionirski rad u Hrvatskoj te je nužno da svi prepoznaju njihov značaj. Istaknuo je da sada ne postoji sustav ni standardi, a građani se teško snalaze.
Mirela Stanić Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica koja je i nositelj projekta Zdravstveni opservatorij, navela je kako je Zdravstveni opservatorij mreža od 30 članova.
Potez je na donositeljima odluka
– U pet godina djelovanja projekt je pokazao da organizacije civilnoga društva mogu biti partner zdravstvenom sustavu. Sada je vrijeme za razgovore s donositeljima odluka. Pokazalo se i da su tamo gdje su udruge ustrajale na promjenama rezultati uvijek bolji, rekla je Stanić Popović.
Okrugli stol je organiziran u okviru provedbe projekta Zdravstveni opservatorij koji je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda. Projekt predvodi Krijesnica – udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima.
Zaključno, zdravstvena administracija ima dokazan temelj za djelovanje i smjernice kao putokaz za budućnost. Samo o njima ovisi imaju li volje i snage na tom putu prihvatiti saveznike sposobne iskoračiti u budućnost. Jer bi to značilo izravno poboljšanje zdravstvene pismenosti, zdravlja i zdravstvenih ishoda liječenja.
