Koji je to lijek možda mogao pomoći preminulom Vladimiru Matijaniću? Dok je već niz državnih institucija uključeno u istragu, ove su dvije činjenice o Sjogrenovom sindromu i lijeku protiv covida, ostale većinom nepoznate. A o njima je u kronologiji zbivanja govorila njegova partnerica.
– Riječ je o kroničnoj, autoimunoj sistemskoj bolesti, rekao nam je za Sjögrenov sindrom infektolog prof. dr. sc. Miro Morović iz Zadra. Obilježena je suhoćom usta, očiju i drugih sluznica jer žlijezde slinovnice ne luče slinu. Može izazvati i probleme sa zglobovima, zahvatiti razne druge žlijezde i organe. U sklopu toga može se promatrati i ovo što navodite – intersticijsku bolest pluća. To znači da pluća ne mogu dobro obavljati svoju funkciju. Sam po sebi Sjögrenov sindrom ne mora biti smrtonosan, ali postoje i okolnosti kad može pridonijeti fatalnom ishodu.
Visokorizičan bolesnik
Ako su činjenice o Sjögrenovom sindromu i intersticijskoj bolesti pluća potvrđene, riječ je o visokorizičnom bolesniku s imunološkom i bolešću pluća. Visokorizičnom, tvrdi Morović, u smislu da progresivno razvije vrlo težak oblik bolesti.
Postupak ovisi o kliničkom stanju. Ali, s takvim se bolesnikom ne može ništa učiniti telefonom niti ambulantno. Ne može ga se opservirati kroz pozive rodbine. Treba ga hospitalizirati, obraditi te tada vidjeti moguće terapijske opcije. Visokorizični pacijenti s imunološkim bolestima i onkološki bolesnici svakako su među onima koji moraju imati prednost za prijem u bolnicu, objašnjava Morović.
O tome koji je lijek mogao pomoći, Morović ne komentira jer ne zna činjenice.
Ali, ipak začuđuje i to ako je Matijaniću, kako tvrde njegovi kolege, sugerirano da se ne cijepi. Upravo obrnuto, kao visokorizični bolesnik, trebao je svakako biti cijepljen.
Mnogi od laika pomislili su na remdesivir. Prof. dr. sc. Morović spominje molnupiravir, ako govorimo o najprimjerenijoj opciji. Remdesivir je opći antivirusni lijek. Ali jedini pravi lijek protiv covida je molnupiravir. Čini se, međutim, po najnovijim informacijama da je Matijaniću nedostajao paxlovid.
Najavljene ozbiljne nestašice
Prema istim izvorima nedostaje i remdesivira i nekih drugih važnih grupa lijekova za covid. Ali, ne samo za covid.
Unatrag nekoliko dana za informacije o sve opsežnijim nestašicama dobili smo potvrdu mag. pharm. Ane Soldo, koja je na čelu Hrvatske ljekarničke komore.
Dfektura je postala toliko ozbiljno pitanje da se na razini EU, podsjetimo na riječi Ane Soldo, razmatraju modeli i rješenja. Cilj je da se članice osiguraju za liječenje osnovnih, ali i opsežnih i ozbiljnih zdravstvenih stanja. Pogotovo visokorizičnih. Na listi HALMED-a dnevno se može naći 200, 300 deficitarnih lijekova i neki od njih nemaju zamjene. Problemi tek dolaze i mogli bi biti ozbiljni, rekla nam je tada Soldo.
Za Remdesivir 192 milijuna kuna
U nas je za vrijeme pandemije objavljeno kako Hrvatska pregovara s EU o zajedničkoj nabavci nekih lijekova poput remdesivira pa i molnupiravira. Razlog je bio povoljnija nabava.
Znamo da je od 5 milijardi kuna potrošenih na covid u pandemijsko doba na Remdesivir otišlo 192 milijuna kuna. O Molnupiraviru ti podaci nisu bili izloženi javnosti.
Koliko je poznato, lijek je preporučen unutar 5 dana od početka bolesti.
Zamjenski lijekovi
Nepredvidivo je ima li u Hrvatskoj uopće paxlovida koji se spominje u slučaju preminuloga Matijanića. Ima izvora koji tvrde da ga nikad nije ni bilo. No, kada problem postane nestašica Klavocina, može se samo pretpostaviti što je sa ostalim lijekovima.
O ozbiljnim nestašicama bolesnici ne znaju baš dovoljno. Poneki već dulje vrijeme u ljekarnama dobivaju zamjenske lijekove ako ih ima. I u bezreceptnom dijelu tržišta poremećaji su već prisutni.
No, što se događa u bolnicama? Riječ je o visokospecijaliziranim ustanovama. S kompleksnim potrebama. Težim i visokorizičnim bolesnicima. Intenzivnim njegama. I da ne nabrajamo.Pripreme EU i na razini Europske komisije govore o tome da je pitanje dobilo status prvorazrednog jer se razmatraju i najcrnji scenariji.
Pripreme traju već neko vrijeme, ali bolesnici će tek biti suočeni sa ozbiljnošću situacije. Kod nas je eto i kroz smrt Vladimira Matijanića možda razotkrila samo tragični dio priče. Ne samo lice nestašice lijekova, nego i mnogo toga što u sustavu zdravstva puca po šavovima. A može biti plaćeno zdravljem. I životima.
