Cijeli ovaj tjedan u znaku je Svjetskog dana moždanog udara koji se u Hrvatskoj obilježava 29. listopada. Liječnici, ali i brojne udruge ovih dana upozoravaju da moždani udar ne bira mjesto, vrijeme ni dob. Dobra je vijest da se oko 80 posto moždanih udara može spriječiti, prevenirati. Četiri od pet moždanih udara se može spriječiti. U Hrvatskoj je moždani udar drugi najčešći uzrok smrtnosti s više od šest tisuća umrlih svake godine.
Smrtnost do 11 posto
– Gledajući brojke na razini EU, stopa smrtnosti u Hrvatskoj se kreće između 80 i 100 na 100 tisuća oboljelih, što je porazan podatak i ukazuje da smo zapravo neprosvijećena nacija. U zapadnoeuropskim zemljama se stopa smrtnosti kreće između 30 ili 40 slučajeva na 100 tisuća oboljelih. Ipak, u posljednjih deset godina po pitanju smrtnosti napravljeno je jako puno. Prije se smrtnost kretala oko 15 posto, sada je između devet i 11 posto. U KBC Osijek hitne pacijente s ishemijskim moždanim udarom liječimo kada za to postoje indikacije i kada su zadovoljeni stručni kriteriji reperfuzijskim liječenjem (tromboliza i mehanička trombektomija). Zbrinjavanje ovih bolesnika je interdisciplinarno i to je jedan od razloga zbog kojeg su ishodi liječenja, poput smrtnosti i invalidnosti, bolji nego je to bilo prije deset i više godina, naglašava doc. prim. dr. sc. Ružica Palić Kramarić, neurolog, subspecijalist za cerebrovaskularne bolesti i predsjednica udruge Cerebro Osijek.
Doći na vrijeme
No, da bi se terapija kojom se moždani udar liječi mogla primijeniti, treba na vrijeme doći u bolnicu, a to znači da osoba mora na vrijeme prepoznati znakove moždanog udara, a to kod nas još nije zaživjelo. Znakovi moždanog udara, ističe naša sugovornica, koje bi svaka osoba trebala prepoznati su nerazgovijetan govor, slabost i utrnulost dijela tijela, najčešće polovine lica i tijela, spušten usni kut, zamagljen vid, naglo nastale smetnje ravnoteže, glavobolja, povraćanje (akronim FAST).
Isto tako prevencija, kaže nadalje, odnosno sprječavanje moždanog udara je ključan korak. Stoga je važno znati da se kontrolom deset čimbenika rizika na koje možemo utjecati 80-90 posto moždanih udara može spriječiti. Čimbenici rizika su: povišen krvni tlak, visoka masnoća u krvi, šećerna bolest, nepravilan srčani ritam, konzumacija alkohola, pušenje, neadekvatna prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, pretilost, stres i depresija te apneja u snu.
– Znanstvena istraživanja na stotinama tisuća bolesnika dokazala su da se učinci više čimbenika rizika zbrajaju. Ako ste stariji od 65 godina, izloženi ste većem riziku od hipertenzije, ako imate obiteljsku povijest hipertenzije, također. Trudnoća, npr. uz hormonske promjene vas izlažu većem riziku od hipertenzije i moždanog udara. U osoba s dijabetesom, koje često imaju i bubrežnu bolest, hipertenzija predstavlja problem i treba ju liječiti. Najbolja prehrana za prevenciju moždanog udara je prehrana pretežno biljnog porijekla s malim količinama mesa, ribe. Ova dijeta je opisana kao mediteranska dijeta i postoji veliki broj dokaza koji potvrđuju dobrobit za kardiovaskularni sustav. Ne morate živjeti u mediteranskoj zoni da biste slijedili načela ove dijete, koristeći iste principe s lokalno dostupnim proizvodima postići ćete isti rezultat, ističe dr. Palić Kramarić čija je Udruga u Osijeku ovih dana u tu svrhu dijelila zdrave lokalne paketiće.
Nužna svakodnevna aktivnost
Načela dobre prehrane, kaže, u prvom su redu voće i povrće i to najmanje pet obroka na dan, ali i masna riba, odnosno sardina, losos ili skuša. Kad su u pitanju zdrava ulja tu je maslinovo, ulje repice/kanole i sezamovo ulje, ali i orašasti plodovi i kikiriki. Najmanje tri obroka tjedno trebali bi konzumirati grah, grašak i leću. Istovremeno izbjegavati sol jer povećava krvni tlak, baš kao što šećer i slatka pića povećavaju rizik od moždanog udara. Uz to, preporuča se izbjegavati alkohol, slatkiše, zaslađena pića, dodatne masti, kao i punomasne mliječne proizvode.
Ovogodišnji slogan Svjetske organizacije za moždani udar je #Greater than stroke – budimo veći i snažniji od moždanog udara. Stoga je poruka da se svi aktiviraju svakoga dana, na bilo koji način, jer je milijun moždanih udara godišnje povezano s tjelesnom aktivnošću.
– Samo 30 minuta vježbanja ili hodanja pet puta tjedno smanjuje rizik od moždanog udara za 25 posto. Tjelovježba igra važnu ulogu u smanjenju nekoliko čimbenika rizika uključujući hipertenziju, dijabetes, kolesterol, depresiju i stres. Vježbanjem možete djelovati na brojne čimbenike rizika za moždani udar, zaključuje dr. Palić Kramarić.
