Dok mnogi uživaju u kupovini darova, pripremi dekoracija i blagdanskom ozračju, za dio ljudi ovo je tužno vrijeme. Jednako tako i za dio ljudi koji ne podnose hladno vrijeme. Zašto uobičajeno najveseliji dio godine izaziva depresiju, tugu te kako pomoći, odgovara izv. prof. dr. sc. Tomislav Franić, dr.med., psihijatar Klinike za psihijatriju KBC-a Split.
– Blagdani su doba godine kada provodimo vrijeme s najmilijima no mnogi ne vode ovakve živote za blagdane. Kod nekih je to jasno vidljivo, a kod nekih prikriveno krinkom kiselog osmijeha i socijalno poželjnog ponašanja, ali uz izostanak pozitivnih emocija. Kao negativne pandane idealiziranoj blagdanskoj slici možemo suprotstaviti dva termina – zimska ili sezonska depresija i blagdanska depresija. Zimska i blagdanska depresija su stvarne i mogu utjecati na mnoge ljude. Blagdanska depresija je više sociološki konstrukt. Obično se povezuje s blagdanskim razdobljem kada se događa niz važnih blagdana za različite kulture i religije, a sve skupa je objedinjeno konzumerističkim globalizmom. Ovaj složen fenomen može biti uzrokovan različitim sociološkim faktorima a važno je napomenuti da se može pojaviti čak i kod osoba koje inače ne pate od depresije – kaže dr. Franić.
Pritisci sa svih strana
Za vrijeme božićnih, novogodišnjih i drugih blagdana koji se slave u tom vremenskom periodu, ljudi bi se prema socijalnim normama trebali osjećati sretno, veselo, zahvalno i povezano s drugima. Blagdani su vrijeme kada se obitelji i prijatelji okupljaju, daruju, slave i uživaju u zajedničkim aktivnostima. Blagdani često dolaze s visokim očekivanjima i težnjom prema savršenstvu što može dovesti do razočaranja ako stvarnost ne ispunjava te ideale. Prošla negativna iskustva tijekom blagdana mogu dovesti do tuge, stresa i anksioznosti. Mnogo je uzroka ovakvog stanja, navodi ovaj liječnik.
– Blagdani mogu biti stresni zbog financijskih pritisaka, pritiska na kupnju darova, putovanja, pripreme obroka i drugih obveza. Ako osoba osjeća da njen život ne ispunjava očekivanja, to može biti posebno teško tijekom blagdana. Usporedba vlastitog života s percepcijom “uspješnih” blagdana koje vide kod drugih može dovesti do osjećaja neadekvatnosti i tuge – kaže dr. Franić.
Sezonski afektivni poremećaj
Jedan od uzroka su i loši odnosi u obitelji jer blagdani su vrijeme kada se ljudi okreću svojim obiteljima. Ako su obiteljski odnosi napeti ili ako osoba nema blisku obitelj, to može dovesti do osjećaja usamljenosti i tuge, navodi naš sugovornik.
S druge strane, sezonska depresija, poznata i kao sezonski afektivni poremećaj (SAD), je oblik kliničke depresije koji nije nužno povezan s prošlim sjećanjima ili stresom. Dakle, riječ je o medicinskom terminu i stanju koje može biti ozbiljno.
– To je vrsta depresije povezane s promjenama godišnjih doba i javlja se ciklički s tim izmjenama. Simptomi se obično pojavljuju tijekom kasne jeseni ili rane zime i nestaju tijekom sunčanijih dana proljeća i ljeta. Manje često se javlja u proljeće ili rano ljeto. Osobe koje pate od sezonske depresije mogu osjećati tugu, gubitak interesa za aktivnosti koje su nekad uživali, nisku energiju. Specifični simptomi koji se javljaju zimi mogu uključivati prekomjerno spavanje, promjene apetita, posebno žudnju za hranom bogatom ugljikohidratima, debljanje, umor ili nisku energiju. S druge strane, simptomi koji se javljaju ljeti mogu uključivati probleme sa spavanjem (nesanicu), slab apetit, gubitak težine, agitaciju ili anksioznost – navodi dr. Franić.
Iako stručnjaci nisu sigurni što uzrokuje sezonske promjene koje dovode do depresije, duži dani, povećana toplina i vlažnost mogu igrati ulogu.
– Također, istraživanja pokazuju da postoji jasna veza između geografske širine i pojave sezonske depresije. Kada se govori o jugu i sjeveru u kontekstu sezonske depresije, to se obično odnosi na geografsku lokaciju. Sezonska depresija je češća kako se geografski ide prema sjeveru, u klimatski tmurnije predjele. To je zato što su dani kraći i ima manje sunčeve svjetlosti tijekom zime na sjeveru – objašnjava.
Hormoni i vitamin D
Za sada glavni poznati krivac je manjak serotonina, poznatog kao “hormon sreće”, neurotransmitera koji pomaže u regulaciji raspoloženja, izazvan nedostatkom sunčeve svjetlosti tijekom jesenskog i zimskog perioda. Također, veliku ulogu ima i višak melatonina, hormona koji regulira san, koji se proizvodi tijekom noći kako bi potaknuo san, a čije se lučenje tijekom dana zaustavlja kako bi se spriječio osjećaj umora. To uzrokuje i promjene u tjelesnom unutarnjem kronobiološkom satu, a sugerira se i nedostatak vitamina D.
– Vitamin D veliki broj ljudi ljudi ne unosi dovoljno. Ovaj vitamin se proizvodi iz kolesterola u koži kada je izložena suncu. Sunčeve ultraljubičaste B (UVB) zrake djeluju na kolesterol u stanicama kože pružajući energiju za sintezu vitamina D1. Time je dodatno podržana teorija o sezonskoj depresiji kao bolesti sjevernih krajeva s malo dnevne svjetlosti i izloženosti suncu – navodi dr. Franić.
Bez obzira govorimo li o blagdanskoj ili sezonskoj depresiji jasno je da oba stanja osobu mogu dovesti do ozbiljne psihičke patnje pa čak i suicida, upozorava dr. Franić. Stoga unatoč dominantno blagdanskom i svečarskom raspoloženju budimo svjesni ovog problema i sada. Nemojmo ga zanemariti, imajmo ga na umu i kao profesionalci i kao susjedi te nastojmo biti dostupni i pri ruci.
Što učiniti kod oba oblika depresije?
Oni koji osjećaju da im blagdani stvaraju nelagodu i izazivaju tugu, anksioznost i depresiju, trebali bi svoje dojmove podijeliti s najbližima. Ako im je to teško onda s nekim od stručnjaka popričati o svom problemu. Isto vrijedi i za zimsku depresiju, ako živite u krajevima koji ne obiluju suncem za vrijeme zime, popričajte s nekim i uvidjet ćete da manjak sunca na nebu ne smije biti manjak razloga za osmijeh. Ovo posebno vrijedi za one koji žive u toplijim krajevima gdje je sunčanih dana više nego oblačnih. Zato i usred zime budite na otvorenom. Sunce i svjež zrak za tijelo i um će imati višestruku blagodat, šteta je to ne iskoristiti, pomoći si i osjećati se bolje.
