Portal ZdravljeZdravstvena pismenostUltrazvuk i samopregled dojki - učinkovit pristup očuvanju zdravlja
Dr. Pancirov iz ambulante Mammela

Ultrazvuk i samopregled dojki – učinkovit pristup očuvanju zdravlja

Učinite samopregled dojki dijelom svoje rutine. Holistički pristup ordinacije Mammella osigurava zdravlje vaših dojki.

Briga o zdravlju dojki temelji se na kombinaciji samopregleda, redovitih kontrola i pravovremenog javljanja liječniku. Samopregled pomaže ženi da upozna svoje tijelo i na vrijeme primijeti promjene. Ultrazvuk dojki omogućuje detaljniji uvid u strukturu tkiva i važan je dio dijagnostike. Jedno ne zamjenjuje drugo – zajedno čine odgovoran i učinkovit pristup očuvanju zdravlja dojki. Tako o zdravlju dojki govori onkologinja dr. Marija Pancirov, vlasnica ordinacije Mammella iz Splita, koja je ponudila holistički pristup skrbi, objedinivši UZV dojki, onkološku ekspertizu, stručnu psihološku pomoć i nutricionističko savjetovanje.

Doktorica Pancirov objašnjava zašto je samopregled važan i kako se nadopunjava s ultrazvukom dojki te zašto je kombinacija jednog i drugog najbolja za svaku djevojku, ženu.

– Briga o zdravlju dojki počinje poznavanjem vlastitog tijela. Iako su suvremene dijagnostičke metode danas dostupnije nego ikad, redoviti samopregled dojki i dalje ima važnu ulogu u ranom prepoznavanju promjena. Samopregled nije zamjena za ultrazvuk, mamografiju ili liječnički pregled. On je prvi korak kojim žena može upoznati svoje dojke, primijetiti eventualne promjene i na vrijeme potražiti stručni savjet, kaže dr. Pancirov.

Samopregled dojki važan je jer omogućuje ženi da upozna normalan izgled, oblik i strukturu svojih dojki. Upravo zbog toga lakše može prepoznati promjene koje prije nisu bile prisutne. To mogu biti novonastala kvržica, zadebljanje tkiva, uvlačenje kože ili bradavice, promjena veličine ili oblika dojke, iscjedak iz bradavice, promjena na koži dojke ili u području pazuha. Svrha samopregleda nije postavljanje dijagnoze, već da žena na vrijeme prepozna kako se nešto promijenilo i da se, ako primijeti novu ili neuobičajenu promjenu, obrati liječniku.

Kad i kako provoditi samopregled dojki?

– Samopregled dojki preporučuje se jednom mjesečno. Kod žena koje imaju menstruacijski ciklus najbolje ga je obaviti nekoliko dana nakon završetka menstruacije, kad su dojke najmanje osjetljive i otečene. Žene u menopauzi mogu odabrati jedan dan u mjesecu koji će redovito koristiti za pregled, savjetuje dr. Pancirov.
Samopregled uključuje dva dijela: promatranje dojki pred ogledalom te opipavanje dojki i pazušnih jama u stojećem i ležećem položaju. Tijekom samopregleda važno je obratiti pozornost na bilo kakvu novu, neobičnu ili jednostranu promjenu. Često se na dodir može primijetiti razlika između dojki pa bi u slučaju takvog prepoznavanja trebalo što prije reagirati.

– Ako se nešto napipa ili primijeti, važno je ne paničariti, ali ni odgađati pregled, upozorava dr. Pancirov.

 

Što pokazuje ultravuk? 

Ultrazvuk dojki je jedna od najčešće korištenih metoda pregleda, posebno kod mlađih žena koje imaju gušće žljezdano tkivo dojke.
– Ultrazvuk omogućuje detaljan prikaz strukture dojke te pomaže razlikovati ciste od čvrstih promjena. Riječ je o sigurnoj, bezbolnoj i neinvazivnoj metodi koja predstavlja važan dio redovitih kontrola zdravlja dojki, naglašava dr. Pancirov navodeći kako za razliku od samopregleda, ultrazvuk liječniku omogućuje uvid u promjene koje se ne moraju nužno napipati rukom.

Upravo zato samopregled i ultrazvuk imaju različite, ali jednako važne uloge. Postavlja se i važno pitanje zašto redoviti ultrazvuk nije razlog za odustajanje od samopregleda? Zato jer se promjene na dojci mogu pojaviti između dva kontrolna pregleda.

– Redovite pretrage ultrazvukom ne znače da žena treba prestati pratiti svoje dojke. Samopregled i specijalistički pregledi međusobno se nadopunjuju. Žena svoje tijelo poznaje najbolje i često prva može primijetiti da se nešto promijenilo. Ako se između dvije kontrole pojavi nova kvržica, promjena na koži, bol koja ne prolazi, iscjedak iz bradavice ili bilo koji drugi neuobičajen simptom, ne treba čekati sljedeći zakazani termin, kaže dr. Pancirov. I ponavlja kako se u tom slučaju preporučuje javiti liječniku i dogovoriti pregled.

Što učiniti ako nešto napipamo?

– Prvi korak je ostati smiren. Većina promjena u dojkama nije zloćudna, no svaka novonastala promjena zahtijeva stručnu procjenu. Važno je ne donositi zaključke unaprijed i ne pokušavati samostalno procjenjivati o kakvoj je promjeni riječ. Ako se primijeti bilo kakva nova promjena, preporučuje se dogovoriti pregled kod liječnika. Današnja dijagnostika omogućuje brzo i precizno razjašnjenje većine nalaza. Pravovremeni pregled može smanjiti neizvjesnost, omogućiti mirniji pristup i, ako je potrebno, osigurati rano započinjanje liječenja.

Ne zaboravimo ono što liječnici uvijek naglašavaju: što se ranije otkrije sumnjiva promjena na dojci, veće su mogućnosti uspješnog liječenja i povoljnog ishoda. Zato je važno osvijestiti vrijednost samopregleda i redovite brige o zdravlju dojki i te navike učiniti dijelom svakodnevne brige o vlastitom zdravlju.

Više informacija o pregledima dojki i dostupnim dijagnostičkim metodama možete pronaći na mammella.hr.

 

 

Više iz rubrike:
Povezani članci
Apel ženama

Molim vas ne odgađajte svoje zdravlje, rana dijagnoza mi je spasila život

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
ISABS u Dubrovniku

Genetika i AI danas mogu dati točnu projekciju razvoja bolesti

Europski projekt

Hrvatske i slovenske bolnice “grade” zaštitu od kibernetičih napada

Edukacija javnosti

Oživi me – učimo kako pomoći kod srčanog zastoja

Učestalo stanje

Schroth metoda kao ključna terapija u borbi protiv skolioze

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Sakralna neuromodulacija

Uspješno liječenje inkontinencije u splitskoj bolnici

Miastenija gravis

Smanjimo stigmu i osigurajmo nove terapije

Piše liječnik

Kako liječnici odlaze u mirovinu?

Thomas Hofmarcher:

Hrvatska treba ciljanu investiciju za smanjenje tereta raka

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Kad je vrijeme za prvi ginekološki pregled, odgovara dr. Radović – Radovčić

Ojdana Koharević
Dr. Marković objašnjava što je Covid - somnia

Nesanica, loš i težak san nakon covida? Još jedna posljedica pandemijske infekcije

Nađa Berbić
doc.prim.dr.sc. Stjepan Jurić

Prim. Jurić o apneji u snu – bolesti koja izaziva srčane i moždane udare

Nefreteta Zekić Eberhard

Dr. Sandra Lea Lucić – što možemo učiniti do dolaska hitne

Nefreteta Zekić Eberhard