Procjene govore da 170.000 hrvatskih građana živi s rakom, istaknula je predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar Dračevac istaknuvši da iskustvo raka, osim samog oboljelog, utječe na cijelu obitelj, društvenu i radnu okolinu te medicinski kadar koji sudjeluje u dijagnostici i liječenju.
Proglašenjem Nacionalnog dana preživjelih od raka, prve nedjelje u lipnju, fokus bi se stavio upravo na tu iznimno brojnu populaciju, ali i na važnost prevencije i zdravog života, poručila je Sabljar Dračevac.
Naime, prema podacima Registra za rak, u 2019. u Hrvatskoj su dijagnosticirana 25.352 nova slučaja malignih bolesti, a preminulo je 13.344 osoba.
"Kod mlađih od 65 godina, rak je najčešći uzrok smrti", ustvrdila je Sabljar Dračevac istaknuvši i da je Hrvatska na drugom mjestu po smrtnosti od zloćudnih bolesti u Europskoj uniji.
- Hrvatska svake godine gubi zbog pušenja 15.000 građana. To je grad veličine Makarske, upozorio je Marin Miletić (Klub Mosta), te se zauzeo da država pokrene projekte rekreacije, zdravog života i prehrane, kao i aktivnu borbu protiv pušenja. Svaka treća odrasla osoba u Hrvatskoj je pušač, što znači veću vjerojatnost da neće dočekati starost, rekao je Miletić istaknuvši da se svaka lipa uložena u prevenciju stostruko vraća.
Preventiva najvažnija a zakazuje
Maja Grba Bujević (Klub HDZ-a) istaknula je da je Odbor za zdravstvo dao jednoglasnu potporu za proglašenje Nacionalnog dana preživjelih od raka, na inicijativu novinarke Rimac Lesički.
"Rak je ogroman zdravstveni problem, a 40 posto slučajeva može se spriječiti preventivnim mjerama", poručila je Grba Bujević.
Ivana Kekin (Zeleno-lijevi blok) napala je u raspravi način provedbe preventivnih programa, ocijenivši ih demotivirajućim i destimulirajućim.
- Svega 11 posto raka debelog crijeva otkrije se u ranoj fazi, u Sloveniji je to preko 50 posto. Procijepljenost djece protiv raka maternice nam je ispod 10 posto zbog predrasuda, antivaksera i zato što Ministarstvo ne radi svoj posao, ustvrdila je Kekin.
Istaknula je da provedbu preventivnih programa nitko ne kontrolira jer tu nema novaca za razliku od farmakološkog liječenja uznapredovalih stadija bolesti.
"U 2020. HZZO je samo na farmakološko liječenje raka izdvojio je 2,8 milijarde kuna. Od 2014. do 2020. troškovi za liječenje zloćudnih bolesti povećali su se tri puta, a preživljenje se nije povećalo", rekla je Kekin.
Odgovor se, kaže, možda može potražiti u izvještajima stručnih društava u sklopu Hrvatskog liječničkog zbora koji govore koliko je novca koje društvo dobilo od farmaceutske industrije u 2020. Prva su dva društva na toj listi - onkološko društvo i društvo za internističku onkologiju, navela je Kekin.
Troškovi rastu, ne i rezultati
- Kada se pogleda iz te perspektive postaje jasno zašto nitko nije motiviran za to da se provode preventivni programi. Prevencija samo smanjuje potrošnju lijekova, rekla je Kekin poručivši da će Zeleno-lijevi blok podržati inicijativu uz apel da se pod hitno počne ozbiljno provoditi preventivne programe. Dok su oni na papiru, a mi skupim lijekovima liječimo one koji su već teško bolesni, ovaj će dan služiti kao bolan podsjetnik na sve one koje smo bezrazložno izgubili, poručila je.
Irena Šimunić (Klub socijaldemokrata) i Andreja Marić (Klub SDP-a) također su dale potporu inicijativi istaknuvši da je rak društveni, a ne samo zdravstveni problem.
- Hrvatska je na drugom mjestu u EU po smrtnosti od malignih bolesti. Otkrije li se na vrijeme, rak je izlječiva bolest, poručila je Šimunić.
Nacionalni dan preživjelih od raka, rekao je podržavajući inicijativu Ivan Čelić iz HDZ-a, bit će svim podsjetnik da održimo živima razgovore i akcije u njegovu sprječavanju, ali i znak svima koji se liječe ili su izliječeni da mislimo o njihovom liječenju ali i o njihovu povratku u život, u rad, u obitelji i društvo.
