Kroz dvije godine svi sportski tereni u Hrvatskoj morat će imati defibrilator, a sportski savezi provoditi edukaciju oživljavanja. Dio je to promjena koje slijede novim pravilnikom čije su izmjene u tijeku. Pravilnikom koji definira sportske preventivne preglede, a koji su učestala tema zbog iznenadnih smrti na sportskim terenima. Nedavna tragedija potaknula je pitanje kvalitete liječničkih pregleda sportaša, posebice djece. Panel diskusija, u organizaciji udruge Ritam srca, bavila se upravo ovom temom. Temeljni podatak jest kako su svi aktivni sportaši dužni dva puta godišnje obaviti liječnički preegled. No, o kojoj populaciji uopće se govori?
U smislu brojki prof.dr.sc. Zdravko Babić iznio je podatak da je u Hrvatskoj oko 250 tisuća registriranih sportaša. Dakle, u godinu dana mi govorimo o praktički pola milijuna preventivnih pregleda. Riječ je o pregledu koji se sastoji od uzimanja anamneze, kliničkog pregleda i EKG-a. Za razliku od SAD-a, moglo se čuti na panelu, gdje se EKG ne provodi što i dovodi do većeg broja smrti na terenima. Ono što je procjena te pravilo svugdje jest da je nagla smrčana smrt češća kod sportaša u usporedbi s općom populacijom.
– Iznenadna srčana smrt dolazi naglo ili u okviru sat vremena te je rijetka u mladoj populaciji. Osim samog srca mogu biti i drugi uzroci; moždani udar, plućna embolija itd, naveo je prof.dr.sc. Hrvoje Pintarić.
Prof.prim.dr.sc. Šime Manola naglasio je kako je u podlozi iznenadnih srčanih smrti gotovo uvijek maligna aritmija. Lijekovi ili ablacija načini su liječenja te je u ovom smislu iznimno važna sekundarna prevencija.
Prepoznati aritmije
– Ne bi se smjelo dogoditi da netko na terenu umre od aritmije. Vrlo je važno izgraditi sustav; imamo opće preglede, ali nisam siguran da više postoji uska suradnja s kardiologijom. S jedne strane se često zabranjuje sport djeci zbog uzroka zbog kojeg to ne treba zabraniti. A s druge strane ostanu neprepoznate osobe koje se ne bi trebale baviti sportom, objasnio je prof. Manola.
Jedna od važnih zaključnih poruka panela, koji je moderirala prim.dr.sc. Borka Pezo Nikolić, jest kako će uvijek postojati dio ljudi kod kojih sistematski neće pomoći. Ali i da je nužno dokinuti jaz između liječnika sportske medicine, kardiologa i kineziologa. Također je poručeno roditeljima kako liječniku ili treneru trebaju reći ako je dijete sportaš nedavno bilo bolesno odnosno ne dopustiti aktivnost ako je dijete u kakvom infektu i slično.
Nijedan preventivni pregled, koliko god bio opsežan, ne može spriječiti baš sve iznenadne srčane smrti. Cilj kardiološke struke je na vrijeme prepoznati kardiološku bolest, potencijalni rizik iznenadne smrti i time smanjiti broj slučajeva iznenadne smrti, poručila je dr. Pezo Nikolić, predsjednica navedene udruge.
