Stoga je riječ o odluci koja se prvenstveno odnosi na bolnice nižeg ranga, odnosno opće i županijske bolnice. O čemu se zapravo radi objašnjavaju nam u OŽB Našice. Naime, danas će u Ministarstvu zdravstva biti održan sastanak s ravnateljima općih i županijskih bolnica, a problem je nastao zbog COVID pomoći bolnicama od strane države, koje sve one bolnice kojima direktni osnivač nije Republika Hrvatska, već županija, nisu mogle knjižiti kao svoj novac, već isključivo kao minus, odnosno novac koje su dobile u posudbu.
– Razlog za to je u činjenici što su nam osnivači županije i samo novac dobiven od svog osnivača možemo knjižiti kao plus, osim naravno onoga što naplatimo putem HZZO-a, ali novac koji smo dobili do države moramo pisati kao dug, odnosno minus. To znači da ako je neka bolnica primjerice bila u dugu za prošlu godinu 15 milijuna kuna i od države je dobila 15 milijuna kuna za pomoć u epidemiji, sada mora pisati da je u dugu 30 milijuna kuna. Naravno da je tu nastao veliki problem. S druge strane Europska unija već dugo traži funkcionalnu integraciju hrvatskog zdravstvenog sustava i bolnica. To znači da je sada ideja poništiti osnivačka prava županijama, koje bi se odrekle bolnica i osnivačka prava svih bolnica staviti pod državu. Znači sve bolnice bi bile direktno pod Ministarstvom zdravstva i ne bi više bilo županijskih bolnica. Nama bi to svakako olakšalo financijsko poslovanje jer županije ne mogu pratiti bolnice. S druge strane malim bolnicama kronično fali kadra i one su “posuđivale” liječnike od velikih centara, koji bi “iznajmljivali” svoje liječnike u manje centre i na tome su dobro zarađivali. Budu li sada sve bolnice pod istom ingerencijom, toga vjerojatno neće moći biti, objašnjava za naš portal ravnatelj OŽB Našice, dr.Hrvoje Šimić.
Stvaranje četiri regionalna centra
Ravnatelji bolnica napominju i kako je poznato da ministar Vili Beroš već dugo ima ideju koja se zasniva na stvaranju četiri jaka regionalna bolnička centra i njihovih manjih pod centara.
– Ovo je samo početak reforme jer je neophodna i reforma primarne zdravstvene skrbi koja gotovo i ne postoji i s koje se sve preselilo na hitne bolničke prijame. Novi fenomen koji se dodatno dogodio u pandemiji je i to da pacijenti više ne žele ostati u bolnici. Oni dođu na dijagnostiku i terapiju, ali odbijaju ležanje u ustanovi. To je za bolnice velik problem jer ne možemo naplatiti uslugu prema HZZO-u. Nama je konkretno povećan limit za 1, 5 milijuna kuna i mi u ovom trenutku nemamo problema niti s plaćama niti s lijekovima , ali sada kada pacijenti bježe postaje problem s pravdanjem limita. Kada govorimo o fiskalnoj odgovornosti ravnatelja, ona je oduvijek postojala i to nije ništa novo, zaključuje Šimić.
U Općoj bolnici Josip Benčević u Slavonskom Brodu priznaju kako se ničim ne razlikuju od ostalih hrvatskih bolnica po problemima te se nose s redovitim poteškoćama hrvatskog zdravstvenog sustava.
– Mi smo sanirani kad i sve ostale bolnice, ali kako naš dug nije preko 365 dana nismo niti bili među najproblematičnijima. Kod nas je i sada prema vele drogerijama rok plaćanja 45 dana, što nas zapravo novo čeka doznat ćemo tek na sastanku u Zagrebu, bio je kratak u komentaru
doc.dr.sc. prim. Josip Samardžić, ravnatelj Opće bolnice dr. Josipa Benčevića u Slavonskom Brodu.
I na koncu recimo, kada je u pitanju financijsko poslovanje evidentno je kako postoji znatna razlika između manjih bolnica, koje su ovisile o malim budžetima županija i onih koje su direktno pod ingerencijom države poput velikog KBC-a Osijek.
– Posljednja uplata dodatnih sredstava za smanjenje duga bolnice za lijekove i potrošni medicinski materijal bila je u srpnju. Uplata je došla direktno od strane Ministarstva zdravstva stoga predstavlja čisti prihod bolnice te je osigurala pozitivno poslovanje za mjesec srpanj. Prethodne uplate dodatnih sredstava provedene su od strane HZZO-a te istu nisu predstavljale prihod bolnice već se vode kao dug prema HZZO-u koji KBC kroz buduće poslovanje treba podmiriti. Stoga nisu utjecale na financijski rezultat KBC-a Osijek. Financijsko poslovanje bolnice i dalje bilježi općenito manjak poslovanja.Dug bolnice prema dobavljačima zbog prethodnih uplata (od travnja do srpnja) bitno je smanjen, ali zbog prirode poslovanja i nedovoljnih vlastitih sredstava za podmirenje obveza koje svakodnevno nastaju, prirodno je da raste“, stoji u priopćenju Ravnateljstva KBC-a Osijek o poslovanju ove ustanove za naš portal.
