Nitko ne može izdati garanciju da se bolest neće vratiti. A mi svi zajedno moramo učiniti taj rizik što manjim, učiniti mogućim da se rak dojke i tada otkrije na vrijeme te liječi. Ovakav sukus i dio važnih poruka struke s panel diskusije naziva Ovog gosta je dosta! imale su podršku i potvrdu brojnih oboljelih žena iz niza različitih hrvatskih mjesta i gradova prisutnih ovom razgovoru. Kako je živjeti s mišlju od povrata raka dojke, uvodno je otvoreno i hrabro iznijela Sanja Andračić Varga. Potvrdila je i prvu rečenicu ovog teksta koju je poručila prof. dr. sc. Natalija Dedić Plavetić. Upravo je profesorica Dedić Plavetić odgovorila na ono ključno – a što potom, što kad se rak dojke vrati?
– Možemo biti sretni jer imamo sve što treba za individualni plan dijagnostike, dostupnu terapiju i uređaje. Multidisciplinarni pristup može nam biti jamstvo da će povrat bolesti biti iznimka – navela je.
Podršku događaju ili još točnije rečeno, podršku cijeloj ovoj temi te oboljelima dala je ministrica zdravstva Irena Hrstić koja je osobno i u ime predsjednika Vlade okupljenima, uz ostalo, poručila:
– Cilj nam je da odaziv na preventivne preglede bude 80 posto jer je pravovremena dijagnoza ključan korak za uspješnije liječenje. Moja uloga u Ministarstvu je slušati struku i donositi odluke s ciljem dobrobiti pacijenta.
Upravo je odaziv na program ranog otkrivanja raka dojke uspješan, a o čemu je podatke iznijela dr. Andrea Šupe Parun te najavila plan njegova proširenja.
– Zahvaljujući ovom programu te sve boljoj zdravstvenoj edukaciji danas svjedočimo značajno manjim tumorima pri dijagnozi, dvostruko i više manjim tumorima pri otkrivanju ove bolesti. Imamo bolje educirane liječnike, bolju organiziranost i multidisciplinarni pristup, kao i smjernice i bolju dostupnost inovativnih terapija, istaknuo je prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak.
Rak dojke kod 20 – 30 posto oboljelih vraća se nakon nekoliko godina, a rizik od povrata ovisi, pojasnio je prof. dr. sc. Stjepko Pleština, o stadiju u kojem je bolest otkrivena te o vrsti same bolesti.
– Ako se bolest i vrati, ima potencijal za izlječenje, a današnje terapijske opcije mogu značajno smanjiti rizik povrata bolesti. Ono što je bitno poboljšati jest inicijalni plan liječenja i primjenu sistemskog liječenja i prije kirurškog zahvata. Uz plan liječenja i dobru kirurgiju, ove godine očekujemo i veću dostupnost radioterapije što će smanjiti i liste čekanja, poručio je prof. Pleština.
U bolesti, strahu i neizvjesnosti koji ju prate, svi su se od ovih stručnjaka susreli s izborima pacijenata koji si nastoje pomoći kakvim neprovjerenim dodacima i podacima. Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, Ana Soldo, stoga je istaknula kako svi moraju biti svjesni da građani, pacijenti očekuju razumljivu komunikaciju.
– Uloga ljekarnika tu je vrlo važna jer su često upravo to zdravstveni radnici s kojima se najčešće razgovara. Tu smo da im pružimo podršku u liječenju i traženju optimalne podrške tijekom liječenja, navela je magistra Soldo.
Strah je sasvim prirodan i normalno ga je osjećati. Važno je okružiti se bliskim ljudima, posvetiti se nekoj vlastitoj zanimaciji, ali i zatražiti stručnu pomoć ako je potrebno, ohrabrila je Ljiljana Vukota, mag. psihologije iz udruge Sve za nju. Svjedoči tomu u svojoj ordinaciji i prim. Ines Balint, koja je navela kako je upravo pri tomu važan pristup liječnika i redovno obavljanje kontrola i potrebnih pretraga kako bi se moglo reagirati u najranijoj fazi ako dođe do recidiva bolesti.
Sve ove poruke i tema dostupni su u posebnom istoimenom izdanju koji možete preuzeti na ovom linku.
