Predstavljen je prvi hrvatski Dnevnik dijabetesa, knjižica za pacijente u Hrvatskoj oboljele od dijabetesa tipa 2. Dnevnik dijabetesa inicijativa je liječničke Udruge za zdravstvenu pismenost, a autorice su specijalistice obiteljske medicine dr. Ljiljana Ćenan i dr. Iva Petričušić. Zajednički je to projekt hrvatske liječničke i ljekarničke struke, s ciljem konkretne pomoći pacijentima. Odnosno smanjenja komplikacija dijabetesa i bolje kontrole bolesti.
U Republici Hrvatskoj je 384.980 oboljelih od dijabetesa od čega njih 322.572 boluje od dijabetesa tip 2. Uz ovaj podatak CroDiab registra za 2024. godinu, struka upozorava kako u pravilu oko 30 posto oboljelih od dijabetesa još nema postavljenu dijagnozu. Stoga govorimo o RH kao zemlji s pola milijuna oboljelih.
U spomenutoj godini dijabetes i njegove komplikacije bili su uzrok smrti 3,4 milijuna ljudi u svijetu. Dobra kontrola bolesti i sprječavanje njezinih komplikacija zajednički je cilj cjelokupnog zdravstvenog sustava. Pri čemu hrvatski zdravstveni sustav odsad na raspolaganju ima i Dnevnik dijabetesa.
Dnevnik dijabetesa nastao je iz potrebe da bolesnici sa šećernom bolesti na jednom mjestu, na jednostavan i razumljiv način, imaju najosnovnije podatke o svojoj bolesti.
Putokaz i za zdravstvene djelatnike
Vodič za pacijente koji je ujedno i putokaz zdravstvenim djelatnicima, projekt je Udruge za zdravstvenu pismenost (UZP) koji je danas predstavljen na konferenciji u zagrebačkom Zonaru. U izdanju UZP, Dnevnik dijabetesa nastao je uz podršku Hrvatskog društva obiteljskih doktora, Hrvatskog endokrinološkog društva, Društva za dijabetes i bolesti metabolizma, Društva nastavnika opće/obiteljske medicine i Hrvatske ljekarničke komore.
Sažete i jasne upute za oboljele sažete u inovativno izdanje bit će distribuirane u sve ordinacije obiteljskih liječnika, nadležne bolničke odjele, klinike i zavode te sve ljekarne u našoj zemlji. Prvo izdanje distribuirat će se u 80 tisuća primjeraka, a konačni je cilj da svaka osoba oboljela od dijabetesa ima ovaj Dnevnik.
Podršku projektu ispred Ministarstva zdravstva na predstavljanju Dnevnika dijabetesa dao je doc. dr. sc. Damir Važanić i ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. Ivana Brkić Biloš. Predsjednica UZP-a dr. Ljiljana Ćenan jasno je istaknula svrhu Dnevnika dijabetesa.
– Dnevnik dijabetesa nastao je iz potrebe da bolesnici sa šećernom bolesti na jednom mjestu, na jednostavan i razumljiv način, imaju najosnovnije podatke o svojoj bolesti. Osim kao edukacijski materijal za bolesnike, Dnevnik može služiti i liječnicima kao podsjetnik na preporučene algoritme skrbi za bolesnike sa šećernom bolesti.
Plan je i omogućiti pacijentima uživo postavljanje pitanja
Kako bi ispunio svoju svrhu, kako bi ga bolesnici prihvatili i koristili i kako bi postao standardan dio kontrole njihove bolesti, predstavljanje Dnevnika s temeljitim uputama i pojašnjenjima organizirat ćemo i za pacijente. Pozvat ćemo oboljele od šećerne bolesti putem udruga iz cijele zemlje i na jednom mjestu omogućiti pacijentima da postave sva pitanja i dvojbe oko načina korištenja Dnevnika, upoznaju njegovu vrijednost i prednosti koje će im donijeti u borbi sa ovom bolešću – najavila je dr. Ljiljana Ćenan.
Ključ uspjeha je kvalitetna edukacija, razumijevanje bolesti i aktivna suradnja između bolesnika i zdravstvenog tima.
Liječenje dijabetesa nije samo propisivanje lijekova
Dijabetes je bolest koja traži stalnu uključenost bolesnika – od prehrane, tjelesne aktivnosti i redovitog uzimanja terapije do praćenja vrijednosti glukoze i prepoznavanja simptoma i znakova akutnih i kroničnih komplikacija. Upozorila je na to izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki-Varžić, dr. med., predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora.
– Jedan od velikih problema današnjice su i životne okolnosti. Ubrzan tempo života, stres, nepravilna prehrana, sjedilački način života i nedostatak vremena za sebe. Uz to, mnogi bolesnici osjećaju psihološki umor od bolesti, tzv. "diabetes burnout", o kojem se još uvijek premalo govori. Zato uvijek naglašavam da liječenje dijabetesa nije samo propisivanje lijekova.
Alat za bolesnike
Ključ uspjeha je kvalitetna edukacija, razumijevanje bolesti i aktivna suradnja između bolesnika i zdravstvenog tima. Upravo zato Dnevnik za dijabetičare ima veliku praktičnu vrijednost. On nije samo mjesto za evidenciju nalaza, nego alat koji bolesniku pomaže bolje razumijevanje vlastite bolesti, te aktivnije sudjelovanje u liječenju i praćenju bolesti. Takvi alati često poboljšavaju komunikaciju između bolesnika i liječnika i doprinose kvalitetnijoj kontroli bolesti – rekla je prof. dr. sc. Canecki-Varžić.
Ovim projektom želimo povezati sve razine zdravstvene skrbi i omogućiti pacijentima kontinuiranu, dostupnu i kvalitetnu podršku u upravljanju bolešću.
Ljekarnici su najdostupniji zdravstveni stručnjaci
Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, pojasnila je ulogu ljekarnika u skrbi oboljelih od dijabetesa tipa 2.
– Pokretanjem projekta Dnevnik dijabetesa, u suradnji s dijabetolozima i liječnicima obiteljske medicine, želimo dodatno osnažiti multidisciplinarni pristup skrbi za osobe sa šećernom bolešću i one koji se nalaze u povećanom riziku za njezin razvoj. Ljekarnici, kao najdostupniji zdravstveni stručnjaci u zajednici, imaju važnu ulogu u ranom prepoznavanju čimbenika rizika i mogućih znakova bolesti, pravovremenom upućivanju pacijenata na daljnju obradu te kontinuiranom praćenju ishoda terapije.
Praćenje redovitosti uzimanja terapije
Jednako važna je i naša uloga u podršci adherenciji odnosno redovitom i pravilnom uzimanju propisane terapije. Jer upravo dosljednost u liječenju značajno utječe na dugoročne ishode i prevenciju komplikacija. Kroz svakodnevni kontakt s pacijentima, ljekarnici pružaju individualiziranu edukaciju o samoj bolesti, pravilnoj primjeni lijekova, mogućim nuspojavama te važnosti životnih navika u kontroli dijabetesa. Ovim projektom želimo povezati sve razine zdravstvene skrbi i omogućiti pacijentima kontinuiranu, dostupnu i kvalitetnu podršku u upravljanju bolešću.
Do postavljanja dijagnoze dijabetesa prođe više godina, a posljedice su ozbiljne
Izv. prof. dr. sc. Miro Bakula, dr. med., zamjenik predsjednika Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, pojasnio je što zapravo znači povišena glukoza u krvi. Odnosno da nije riječ "tek" o povišenim vrijednostima šećera u krvi, nego o posljedicama koje ono nosi.
– Kad kažemo šećerna bolest svi pomislimo na povišenu razinu šećera u krvi, ali danas, osim toga, ona podrazumijeva niz drugih patofizioloških poremećaja. Oko 90 posto bolesnika koji imaju šećernu bolest, imaju metabolički kardio-renalni sindorm. To su: povišene masnoće i hipertenzija, pretilost ili povišena tjelesna masa. Dakle, kad ih liječimo, osim šećera u krvi moramo regulirati sve ove probleme. Tri do pet godina prođe od početka šećerne bolesti do postavljanja dijagnoze. Tako da već u trenutku postavljanja dijagnoze ima razvijene komplikacije – upozorio je.
