Nacionalni program za rano otkrivanje raka dojke istaknut je kao najuspješniji hrvatski nacionalni program, a ove godine uvedena je i konkretna promjena. Zahvaljujući visokom odazivu pa slijedom toga i ranom otkrivanju, smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj je pala za 25–30 posto te je niža nego u većini EU država. O ovom Nacionalnom programu i daljnjim planovima, odgovore daje voditeljica Odjela za programe probira dojke pri HZJZ, prim. Andrea Šupe Parun, dr. med.
Višegodišnji napori
Zašto je promijenjena dobna skupina žena koje će biti pozivane u Program te kada će to započeti?
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj svrstava se po obuhvatu populacije u najmasovniji probirni javnozdravstveni program koji je uveden 2006. te kroz dulje vrijeme uspješno provođen. Višegodišnji napori skupine stručnjaka radiologa, epidemiologa i ostalih liječnika kliničara te ostalih javnozdravstvenih djelatnika na uvođenju, organiziranju i kontroli kvalitete nacionalnog programa doveli su do ostvarenja ciljeva programa. To su prije svega smanjenje smrtnosti od raka dojke te otkrivanje
karcinoma dojke u ranijem stadiju u odnosu na razdoblje prije uvođenja programa.
Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u svim razvijenim zemljama svijeta i uslijed demografskih trendova i pojavnosti rizičnih čimbenika će se sve više žena u budućnosti suočavati s ovom bolešću.
Mamografski probir, usprkos pojavi drugih metoda dijagnostičkih metoda, i dalje ostaje najprihvatljiviji način ranog otkrivanja raka koji osigurava uspješno liječenje uz najmanju štetu i troškove u zdravstvenom sustavu.
Zahvaljujući dobro organiziranom programu probira, naprednim dijagnostičkim metodama te pristupu inovativnim terapijama u Hrvatskoj bilježimo pad smrtnosti od raka dojke za 25–30 posto te nižu stopu smrtnosti od raka dojke od većine zemalja EU.
Otkriveno više od 10 tisuća karcinoma
Što pokazuju podaci posljednjeg ciklusa Programa i primjećujete li te kakve razlike (u smislu odaziva i rezultata) u usporedbi s ranijim ciklusima?
U sklopu nacionalnog programa probira na rak dojke od početka provođenja napravljeno je oko 2.300.000 mamografija te je otkriveno više od 10.000 novih karcinoma dojki. Karcinomi dojke koje danas otkrivamo su bitno manji u odnosu na karcinome otkrivene prije uvođenja programa probira na rak dojke.
Odaziv u nacionalnom programu se kreće između 60 i 63 posto ovisno o ciklusu, a u posljednjem završenom ciklusu (osmi ciklus) bilježimo najveći odaziv do sada, gotovo 70 posto. U 2024. godini odazvalo se 70 posto žena na mamografiju te je u toj godini napravljen najveći broj mamografija u jednogodini od početka provedbe programa.
To znači da se sve veći broj žena odlučuje na odlazak na mamografski pregled u okviru organiziranog programa probira, što je posljedica sve veće senzibiliziranosti žena o važnosti ranog otkrivanja raka dojke. Mnoge promotivne kampanje i edukacije koje provodimo, ali i različite aktinosti nevladinih udruga, dovele su do toga da žene prepoznaju koliko je važno
odlaziti na redovite preglede grudi.
Mogućnost daljnjeg proširenja
Hrvatska od početka provođenja programa slijedi europske preporuke u organizaciji programa ranog otkrivanja raka uz prilagodbu lokalnim uvjetima, što je dosljedno primijenjeno posljednjih godina u organizaciji mamografskog probira. Stoga je u 2025. godini uvedeno proširenje dobne granice u programu probira te se sukladno preporukama Vijeća Europe pozivaju sve žene u dobi 49–70 godina jednom u dvije godine na mamografski pregled.
U skladu s mogućnostima u idućim ciklusima planira se još veće proširenje dobne granice, i to na dob 45–74 godina. Također, sukladno preporukama Europskog društva za oslikavanje dojki od 2024., u sklopu mamografskog nalaza iz nacionalnog programa, nalazi se preporuka za magnetsku rezonanciju dojki, ukoliko se radi o dojkama s gustoćom fibrožljezdanog tkiva većom od 75 posto. U tom slučaju se preporučuje MR dojki jednom u 2–4 godine.
U 2024. odazvalo se 70 % žena na mamografiju te je u toj godini napravljen najveći broj mamografija u jednoj godini od početka provedbe programa.
Upute za žene mlađe i starije od dobne skupine za probir
Što biste poručili ženama koje nisu obuhvaćene ovim Programom, na koji način ispravno voditi brigu o zdravlju dojki, što su stručne preporuke?
Žene koje nisu uključene u program probira trebaju svoje preglede provoditi u dogovoru s izabranim liječnikom primarne zdravstvene zaštite. Počevši od 20. godine, svaka žena treba redovito obavljati samopregled dojki, i to jednom mjesečno. Kliničke preglede dojki prije 40. godine života može se preporučiti barem jednom u tri godine, počevši već od 20. godine, a svakako ako postoji podatak o raku dojke u srodnika bilo po ženskoj ili muškoj liniji.
Kada na prvu mamografiju
Preporuka je početi s dijagnostičkim pregledima grudi barem 10 godina ranije od dobi kada je srodnik obolio.
Ultrazvuk je metoda izbora za prikaz dojki u žena mlađe životne dobi te bitna pomoćna metoda koja se nastavlja na mamografiju. Međutim, u žena u kojih postoji sumnja na neku zloćudnu pojavu u dojci, mamografiju ipak treba učiniti, unatoč mlađoj životnoj dobi.
U dobi od 38 do 40 godina svaka žena bi trebala učiniti svoju prvu mamografiju osim žena koje imaju povećani rizik od raka dojke. One trebaju s redovitim pregledima započeti već u 20-im godinama života u dogovoru s izabranim liječnikom primarne zdravstvene zaštite i specijalistima koji se bave bolestima dojki.
Žene starije od 70 godina koje više nisu obuhvaćene programom probira, trebaju i dalje odlaziti na redovite mamografske preglede temeljem “crvene uputnice” izdane od primarnog liječnika.
