Osoba rođena 1990. ima tri puta veći rizik za oboljeti od raka debelog crijeva do svoje 50te godine od onih rođenih 1950. Isti obrazac ponavlja se za rak bubrega, gušterače, endometrija, želuca i hormonski pozitivan rak dojke.
- Ovo nije standardna onkološka priča, porast se nastoji pripisati boljem otkrivanju bolesti, višoj stopi pretilosti ili ponašajnih faktorima. No, najbolji dokazi odbacuju sve ijedno od tih objašnjenja, pišu iz European School of Lifestyle Oncology. Navode, nadalje, podatke zašto se ne možemo prihvatiti ovakvih argumenata kao uzroka. Uz probir i kolonoskopiju, pišu, rak debelog crijeva otkriva se u populaciji koja nije dio skrininga.
- Detekcija ne može proizvesti trostruko povećanje - stoji u tekstu ESLO.
Pušenje cigareta? Pišu kako je učestalost pušača pala dvostruko, s 40 posto 80ih godina.
- Da je duhan uzrok onda bi incidencija padala, a ne rasla - naveli su.
Epitel debelog crijeva svakodnevno je izložen štogod kroz njega prolazi. To je tkivo u direktnom kemijskom kontaktu s prehranom, mikrobiotom i njihovim metabolitima. Regenerira se svakih tri do pet dana tijekom života što znači da svaka generacija stanica naslijeđuje epigenetičke oznake okoliša ranijih generacija, stoji u tekstu koji objašnjava koncept ekspozoma.
Ekspozom je skup svega na što tijelo, organizam “naiđe” tijekom života; hrana, zrak, mikrobi, svjetlost, stres itd. Kako kažu, ekspozom nije novost. Ali je novost prepoznavanje da svo to izlaganje nije linearno nego su interakcije najznačajnije u tri razvojne faze života; u utrobi majke, u prvom desetljeću života i pubertetu. Opisuju, dakle, kao glavni uzrok razvojno epigenetsko reprogramiranje. To bi značilo, rak debelog crijeva kod mladih danas uzrokuje ono čemu su bili izloženi u ranim godinama života. Tu su, uz ostalo, endokrini distruptori, sastojci i kemijske komponente sadržane u mnogim svakodnevnim proizvodima. Potom navode ranu izloženost antibioticima i ultra prerađenu hranu.
