Još 1988. u KB Sveti Duh izvedena je prva operacija barijatrijske kirurgije – kirurška intervencija na želucu namijenjena liječenju debljine. Tim je važnije da se baš u ovoj zagrebačkoj bolnici na Svjetski dan debljine, održao prvi znanstveni simpozij “Suvremeni pristup u liječenju prekomjerne tjelesne mase”.
Organizirali su ga Zavod za abdominalnu kirurgiju KB Sveti Duh, Hrvatsko društvo za barijatrijsku kirurgiju, Hrvatska udruga medicinskih sestara, KB Dubrava, Hrvatsko liječničko sportsko društvo i Ministarstvo zdravstva. Tijekom bogatog programa stručnjaci su razmijenili znanja i iskustva u liječenju te su iznesene i brojke koje bi trebale potaknuti na hitnu reakciju cijelog sustava, istaknuto je.
Oko 36 posto djece u dobi od osam do devet godina ima prekomjernu tjelesnu masu.
Indeks tjelesne mase iznad 25
Procjenjuje se, naime, da u svijetu milijardu ljudi ima prekomjernu tjelesnu masu. Ona se određuje Indeksom tjelesne mase (BMI) koji računa težinu u odnosu na visinu osobe. BMI iznad 25 smatra se prekomjernom tjelesnom masom i zahtjeva barem minimalne dijagnostičke i terapeutske postupke.
Potrebno je poraditi i na destigmatizaciji bolesnika koji se često percipiraju kao osobe koje su debele zbog vlastitog izbora. Potrebno je osvijestiti da su debljina i pretilost bolesti, a ne stanja kojih se treba sramiti. Pogotovo jer podaci za budućnost ne ohrabruju, viljivo je iz procjena koje je iznio prof. dr. sc. Ivo Soldo. Jedan od naših najpoznatijih kirurga s bogatim iskustvom u barijatrijskom liječenju prekomjerne tjelesne mase.
– Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije do 2030. na Zemlji će živjeti četiri milijarde ljudi s prekomjernom tjelesnom masom. Svi moramo biti dio svijeta koji će poticati ranu dijagnostiku, liječenje i podršku pacijentima. Ovo je postao globalni javnozdravstveni problem. Cilj nam je ukazati na problem i pojasniti sve nedoumice, kazao je prof. dr. sc. Soldo.
Ravnatelj bolnice prof. dr. sc. Eduard Galić rekao je kako Sveti Duh iza sebe ima više od 30 godina iskustva u multidisciplinarnom pristupu liječenju osoba s prekomjernom težinom te visoku stručnost u barijatrijskom liječenju.
– Danas znamo da je pretilost bolest koja zahtijeva multidisciplinirana rješenja, od promjene životnih navika i podrške pacijentima, do terapije – kazao je ravnatelj.
Povezanost debljine s drugim bolestima
Predsjednik Hrvatske liječničke komore doc. dr. sc. Krešimir Luetić rekao je kako su zdravstveni stručnjaci svjesni povezanosti debljine s nizom drugih teških zdravstvenih stanja. Od kardiovaskularnih i lokomotornih bolesti pa do dijabetesa i onkoloških oboljenja.
– Aktivno pomažemo liječnicima u edukaciji te smo dosad financirali 400 stipendija za usavršavanje stručnjaka za ovu problematiku u inozemstvu, a za mjesec dana raspisat ćemo i novi natječaj – naveo je.
Utrostručen broj osoba s prekomjernom tjelesnom masom
Izaslanica ministrice zdravstva, dr. Danica Kramarić, rekla je kako “imamo osam milijardi razloga za liječenje prekomjerne tjelesne mase u svijetu”.
– Paralelno sa ovim skupom danas se u HZJZ održava i skup posvećen dječjem zdravlju, gdje također imamo loše brojke. Oko 36 posto djece u dobi od osam do devet godina ima prekomjernu tjelesnu masu. Moramo osvijestiti da debljina nije estetski problem nego jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Među najdebljima smo u Europi. Znamo da je debljina povezana s nizom drugih bolesti, ali i da ima utjecaj na mentalno zdravlje. Pretile osobe izložene su sramu, razvijaju depresiju i anksioznost zbog koje upadaju u začarani krug. Treba razumjeti da korijeni nastanka debljine nisu isti kod svake osobe. Dijeta i vježbanje nisu rješenje za svakog baš kao ni terapija lijekovima, te je često nužno upravo barijatrijsko tretiranje osoba s pretilošću – rekla je dr. Kramarić.
Zabrinjavajuće projekcije za Hrvatsku
Dr. Karamarić je navela i projekciju kako ćemo do 2030. godine trošiti 2,5 milijarde dolara na izravne i neizravne probleme povezane s debljinom.
Profesor Soldo rekao je kako se broj oboljelih od 1975. utrostručio, “što zahtijeva najhitniju zdravstvenu intervenciju”. Samo u periodu od 2010. do 2030. očekivani porast ljudi s BMI indeksom iznad 25 je za čak 214 milijuna ljudi. U Hrvatskoj će prema tim procjenama do 2030., što je frapantno, živjeti oko 2,13 milijuna ljudi s prekomjernom masom.
Upozoravam da je kod osoba prekomjerne tjelesne mase relativni rizik od smrti 70 posto veći tijekom dugogodišnjeg praćenja, ako se osoba ne liječi.
Lijekovi nisu uvijek rješenje
– Takvo stanje dovodi do velikog broja povezanih oboljenja među kojima su visoki krvni tlak, apneja, kardiovaskularne bolesti, steatozne bolesti jetre, promjene u razini hormona, inzulinska rezistencija, dijabetes i maligne bolesti. Zdravstveni je standard da se farmakoterapija koristi kod osoba čiji je BMI jednak ili iznad 30, dok se kod osoba s komorbiditetom pretilost treba liječiti već pri BMI od 27 na više. Barijatrijsko liječenje treba primjenjivati s indeksom 40 i više odnosno 35 i više kod osoba s komorbiditetima. Danas su popularni GLP agonisti, ali oni nisu uvijek rješenje. Upozoravam da je kod osoba prekomjerne tjelesne mase relativni rizik od smrti 70 posto veći tijekom dugogodišnjeg praćenja, ako se osoba ne liječi – kazao je prof. Soldo.
Istaknuo je da je barijatrijska kirurgija unazad pet godina u Hrvatskoj napredovala. Pa se tako pacijenti danas operiraju u pet bolničkih centara. Osim Svetog Duha tu su KB Dubrava te bolnice Rijeka, Osijek i Varaždin. Rezultati pokazuju da je kod osoba koje su prošle zahvat nakon šest mjeseci BMI u padu za trinaest jedinica.
Prof. Soldo napomenuo je da je pretilost kronična, progresivna i relapsirajuća bolest. Dijagnostička i terapijska inercija, stigma te ograničeni pristup uzrok su kasnog liječenja.
Kirurgija debljine nije zadnja opcija
Kirurški zahvati u liječenju debljine ne smiju se, zaključili su govornici, smatrati kao zadnje rješenje već kao ravnopravna metoda liječenja kao i farmakoterapija i druge tehnike. Povijesnim pregledom stanja rečeno je da je prva barijatrijska operacija izvedena još 1954., a od 1991. određeni su parametri i kriteriji za kirurško liječenje. No Svjetska zdravstvena organizacija tek je 1998. pretilost proglasila bolešću, a barijatrijsku kirurgiju, aktivnije počela preporučivati tek od 2009.
Poražavajuće je da se u svijetu godišnje provede tek milijun operacija. To znači da liječimo samo jedan posto oboljelih koji za to imaju indicije, zaključili su sudionici skupa.
U ime Hrvatskog liječničkog sportskog društva okupljenima se obratio i doc. dr. sc. Tihomir Grgić. Također je naveo važnost prepoznavanja debljine kao javnozdravstvenog problema. Održao je i predavanje o problemima nutritivnog deficita s čime se često susreću osobe nakon barijatrijskog zahvata.
