Slovenski neurolog prof. prim. dr. sc. Zvezdan Pirtošek na svom je izlaganju o Alzheimerovoj bolesti na kongresu o rijetkim bolestima u neurologiji, najavio kako bi se do kraja ove ili početka iduće godine trebala pojaviti dva posve nova lijeka za Alzheimer. Ovaj liječnik je u Sloveniji odlikovan za rad na području demencije i za naš portal je objasnio kako funkcioniraju ovi revolucionarni lijekovi za bolest demencije.
– Nakon 14 godina u kojima se ništa nije događalo na području Alzheimerove bolesti, u SAD-u su registrirana dva lijeka. Oba lijeka djeluju na isti način. Naime, kod Alzheimerove bolesti u mozgu se talože patološke bjelančevine, a ovi lijekovi djeluju kao antitijela protiv tih patoloških bjelančevina. Spomenuta bjelančevina je amiloid, a novi lijekovi su antitijela protiv amiloida. To je po prvi put da možemo vidjeti jedan dobar učinak. Učinak je fascinantan po tome što slike pokazuju kako lijekovi isplahuju cijeli amiloid iz mozga. Antitijelo se za njega veže i razgradi ga. No, treba znati da ovi lijekovi ne mogu izliječiti bolest, ne mogu je ni zaustaviti, oni samo usporavaju njezin napredak za 30 posto. To znači da će usporiti napredak bolesti za jednu trećinu.
Ovim lijekovima se dan kada osoba više neće biti sposobna za samostalan život ipak odgađa. Mi smo do sada imali neke vrste liječenja, ali to liječenje nije bilo učinkovito. Liječenje je funkcioniralo tako da smo neke transmitere povisili, a neke snizili. Od toga se jedna trećina pacijenata tek malo oporavila, kod jedne trećine se napredak bolesti tek minimalno zaustavio, a kod jedne trećine nije bilo nikakvog učinka. Novi lijekovi su već u uporabi u SAD-u i za nekoliko sjednica o njemu će raspravljati i Europska agencija za lijekove. Vjerujem da će do kraja ove ili početkom sljedeće godine lijek biti dostupan i u EU, najavljuje prof. Pirtošek.
Na vrijeme otkriti promjene
No, navodi kako se najprije moraju napraviti kriteriji o tome tko je uopće idealan pacijent za ovu vrstu terapije.
– Studije pokazuju da je ovaj lijek učinkovit kod bolesnika koji imaju ranu fazu Alzheimera ili predemencije. Odnosno blage kognitivne smetnje gdje osobe još funkcioniraju i na poslu i doma, ali već imaju promjene na mozgu. To su one situacije kada se osoba ne može sjetiti nečijeg imena ili naziva neke stvari. Svakako će najveći izazov za medicinu sada biti detektirati takve osobe među masom ljudi u 40-ima i 50-im godinama koji imaju male blokade. Upravo kod njih treba vidjeti mogu li se već vidjeti patološke bjelančevine i propisati im ovakav lijek. Upravo se stoga u prvom redu moramo značajno popraviti u dijagnostici, napominje prof. Pirtošek.
