Najaktualnije je trenutno pitanje cjepiva, posebno AstraZeneca cjepivom i to starijih od 65 godina?
Činjenica je da u svojim standariziranim fazama ispitivanja cjepiva i lijekova AstraZeneca nije imala veći broj ispitanika dobi starijih od 65 godina, svega oko njih 600, pa je određeni broj zemalja EU ograničio to cjepivo na 18-55 ili 18-64 godine. Ipak, činjenica je da je to, kao i druga cjepiva, potaknulo dostatan imunološki odgovor i stvaranje zaštitnih protutuijela bez obzira na dob, a nuspojave svih cjepiva su praktično iste. Drugim riječima EMA, Europska agencija za lijekove, nije se mogla u ovom slučaju izjasniti ni za niti protiv te se ograničila na mišljenje eksperata da je AstraZeneca cjepivo dopušteno i u starijih. Naravno, to kod američke FDA (Food and Drug Administration) ne prolazi i AstraZeneca cjepivo će u SAD-u biti odobreno tek u ožujku ili travnju ove godine.
Općenito o cjepivu su stavovi podijeljeni?
Mislim da je još puno otvorenih pitanja što se tiče cjepiva, dugotrajnost zaštite, zaštita protiv nadirućih mutacija virusa (južnoafrički, britanski sojevi)., zaštita trudnica, djece itd.
Pokazalo se primjerice da je u Manausu u proljeće 2020. bilo 75 posto zaraženih, znači, onih koji su razvili neka protutijela na virus, ali to ih nije zaštitilo od novog vala virusa nakon prošlog lipnja. Isto je vjerojatno i sa zaštitom nakon cjepiva.
Jeste li primjenjivali Remdesivir?
Što se tiče Remdesivira to je i dalje jedini odobreni (FDA) antivirusni lijek koji se može koristiti i kod COVID infekcije, a u to smo se i mi uvjerili. U 102 bolesnika u COVID jedinici OB Zadar kod kojih smo dosada primjenili Remdesivir, od kojih je 60 posto bilo teških i kritičnih, liječenih u Jedinici intenzivnog liječenja, i 40 posto umjereno teških, preživjelo je 75 posto bolesnika. Lijek smo prema NIH smjernicama davali u hospitaliziranh bolesnika kojima je bila potrebna nadoknada kisika (bez obzira na veličinu i način nadoknade, od maske preko visokog protoka do umjetne ventilacije). Mislim da je lijek opravdan i u ranoj fazi replikacije virusa jer je može bitno usporiti i time značajno skratiti vrijeme oporavka.
Koja je vaša poruka javnosti?Ovdje bih rekao da sam, nakon što sam uočio masovne kućne "terapije" protiv COVID-a, preko HLZ Podružnice Zadar, poslao apel obiteljskim liječnicima da ne koriste nepotrebno i nekorisno lijekove kao antibiotik Sumamed, kortikosteroid poput Dexamethasona pa čak i antikoagulantne lijekove u izvanbolničkim uvjetima jer je to potpuno neopravdano i štoviše štetno, a kod nekih je bilo i kobno. Isti je rezultat korištenje raznih pripravaka, vitamina, minerala, bombona i sl.
Kako ste se snašli u početku bez dovoljno stručnog kadra a ni dovoljno informacija o prirodi bolesti i virusu koji ju izaziva?
Kako u Hrvatskoj nije bilo nikakvih terapijskih smjernica nego samo
upute o oblačenju i svlačenju, to sam, kao i u većini drugih bolnica, bio primoran da se odlučim što uopće davati tim bolesnicima osim kisika. Služio sam se uglavnom kineskim i talijanskim (Bergamo) iskustvima, a ubrzo su izašle NIH, CDC smjernice kojih se i dan danas držimo i koje se praktično tjedno revidiraju. Smjernice Infektivne Klinike "Dr. Fran Mihaljević" izašle su u jednom navratu s jednom revizijom nakon tri do četiri mjeseca. Najveći je problem bio kroz cijelo vrijeme uključiti i druge struke, a od početka smo do danas stalno praktično radili dva infektologa, ja u mirovini i dr. Vedrana Terkeš te još nekoliko mladih stažista koji su pokazali visoku razinu i sposobnost u zbrinjavanju tih vrlo teških i zahtjevnih bolesnika. Kasnije, u drugom valu, nam se
priključilo i nekoliko internista i pulmologa. Sada smo znatno pripremljeniji mada bi nas naglo povećanje većeg broja opet zateklo, kao vjerujem, i većinu drugih. A još nisu došle ni afričke i druge varijante virusa koje će slijediti.
