U Hrvatskoj postoje 24 specijalne bolnice koje su od svojeg osnutka stručno djelovanje usmjerile u područje rehabilitacijske, preventivne medicine ili se usko specijalizirale za određeni dio kurativne medicine. Neke su obilježile zdravstvenu posebnost regije i time postale prepoznatljive u zemlji, a i šire.
– Bilo je logično i očekivano da su upravo specijalne bolnice i lječilišta postale nosioci zdravstveno turističke ponude u Hrvatskoj, kaže prof. dr. sc. Viktor Peršić, ravnatelj Thalassotherapije Opatija Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma.
Redefinicija zakonskog okvira
Radi se o proizvodu koji već godinama na globalnoj razini iskazuje iznadprosječne godišnje stope rasta sa trendom da će tako ostati i u budućnosti. U prilog navedenom govore podaci o starenju populacije i sve jasnija orijentacija na zdravi životni stil. Mislim da je to i dalje vrlo perspektivna niša za daljnji razvoj specijalnih bolnica kao i za zdravstveni turizam koji već danas postaje jedan od glavnih motiva putovanja. Ovo je možda i odgovor na pitanje što specijalnim bolnicama olakšava poslovanje. Razvojno su oslonjene na svoje osnivače koji su uglavnom županije. U proteklom razdoblju puno se rasprava vodilo o centralizaciji navedenih sustava što mislim da bi bilo pogrešno zbog mnogo razloga, a vjerujem da im se više može pomoći redefiniranjem zakonodavnog okvira djelovanja u zdravstveno turističkom aspektu i jasnom strategijom zdravstvenog turizma RH, objašnjava prof. dr. sc. Peršić.
Inozemno tržište
Thalassotherapia Opatija na inozemnom tržištu medicine do dolaska Covid 19 pandemije ostvarivala je kroz 2 međunarodna ugovora skoro 15 posto od svojeg poslovanja, ostatak od gotovo jednako toliko odnosio se na tržište RH i regije.
– Koliko nam je to bilo bitno dovoljno je pokazalo vrijeme u kojem je taj dio poslovanja izostao u protekle dvije godine. Ove godine se i taj dio ponovno pokrenuo i nekako vjerujem da se ne bi trebali vratiti na staro. Ugovor s HZZO-om koji pokriva široku paletu usluga našim osiguranicima nam je najbitniji, a vjerujem da je tako i u ostalim specijalnim bolnicama u RH, kaže prof. dr. sc. Peršić.
Prevencija
Ovo je vrlo uzbudljivo vrijeme za kardiovaskularnu medicinu i znanost. No, ponekad izgubimo trag o napretku koji smo postigli s obzirom na sve veće pritiske s kojima se svakodnevno suočavamo u nastojanjima pružanja skrbi, edukacije i istraživanja, naglašava prof. dr. sc. Peršić.
– No doista je izvanredno pomisliti koliko smo daleko došli u tako kratkom razdoblju u područjima poput transkateterskih terapija za strukturne bolesti srca i poremećaje srčanog ritma. U intervencijama u zatajenju srca i akutnom koronarnom sindromu koji mijenjaju tijek bolesti. U razumijevanju genetskih temelja kardiovaskularnih bolesti te u primjeni sve savršenijih tehnika slikovnih snimanja za kardiovaskularnu dijagnozu i prognoz, dok bioinženjering i trodimenzionalni pisači otvaraju nova vrata. Doba je relativno jeftine analize genoma dok bežične tehnologije, biosenzori, društveni mediji i video streaming već mijenjaju klinički krajolik, obrazlaže prof. dr. sc. Peršić.
Ulaganje u prevenciju
Za 75 posto kroničnih bolesti odgovorna su 4 čimbenika rizika. Promjena rizičnog zdravstvenog ponašanja, životnog stila, nutritivnih navika mora biti bezrezervno ukorak s dostignućima liječenja i dijagnostike. Bez ulaganja u prevenciju i kontrolu kardiovaskularnih bolesti nije realno očekivati ni značajno smanjenje kardiovaskularnog pobola i smrtnosti u sljedećim godinama.
– Potreban nam je način za probijanje inercije, razvoja hrabrijih rješenja financiranja i postavljanje nacionalnih prioriteta, a to je prevencija. Mogućnosti se doista doimaju beskrajnima! Pokazali smo kako danas možemo skrbiti o najtežim, najkompleksnijim kardiovaskularnim bolesnicima od dijagnostike, liječenja do uspješne rehabilitacije.
Društvena tolerancija
Međutim, ističe prof. dr. sc. Peršić, jedno pitanje koje se nameće jest imamo li uspostavljene sustave, organizacijsku fleksibilnost i ono što ja nazivam društvenom tolerancijom kako bi se omogućila praktična provedba svih dostignuća koja nam stoje na raspolaganju? Raduje me što se u posljednje vrijeme intenzivirala problematika kardiovaskularne prevencije, a naša ustanova kao Referentni centar Ministarstva zdravstva upravo iz tog područja nudi određena rješenja i odgovor na pitanje kako uspostaviti dodatne sustave za praktičnu implementaciju, zaključuje prof. dr. sc. Peršić.
