Nacionalni plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti nužan je za Hrvatsku. Zemlju u kojoj su srčane bolesti prvi uzročnik hospitalizacija i smrtnih ishoda. Poručili su to liječnici na okruglom stolu održanom u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Hrvatska, nažalost, loše stoji s rizičnim faktorima – pušenjem, neaktivnošću, nepravilnom prehranom i debljinom, ustvrdio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Slično je i u Europi koja je pokrenula inicijativu za Europski plan za kardiovaskularne bolesti te potiče države-članice da i same donose nacionalne akcijske planove.
Građane je, kaže Capak, potrebno stimulirati da se pravilno hrane, vježbaju i ne puše. Epidemiologinja Verica Kralj iznijela je podatak da godišnje u Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti umre više od 20 tisuća ljudi.
Bolje brojke na Zapadu
Te su bolesti uzročnik prijevremene smrti (prije 65. godine) u 23 posto slučajeva u Hrvatskoj, a njihov udio u ukupnom mortalitetu je 40 posto, rekla je Kralj.
Zapadna Europa ima puno bolje pokazatelje i niže stope smrtnosti od od srednje i istočne Europe. Hrvatska je lošija od Italije, Slovenije i Austrije, ali su još lošije Mađarska, Bugarska i Rumunjska. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 70 do 80 posto prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti moguće je spriječiti promjenama životnih navika.
Predsjednik Kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca, akademik Davor Miličić, istaknuo je da se niz kardioloških stanja može rano i pouzdano dijagnosticirati.
Plan kardiovaskularne prevencije treba biti cjelovit, liječenje dostupno svim građanima, ali je važna i sekundarna prevencija i rehabilitacija, istaknuo je Miličić.
Akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju, istaknuo je važnost smanjenja unosa kuhinjske soli u regulaciji krvnoga tlaka.
Kada bismo uzimali samo pola žličice manje soli dnevno, to bi značilo sedam posto manje smrti od koronarnih bolesti i 10 posto manje smrti od moždane bolesti, rekao je Jelaković.
Nedostatak kapaciteta
Na skupu je bilo riječi i o nedostatku kapaciteta za rehabilitaciju srčanih bolesnika. Potrebe govore o 21.000 mjesta dok Hrvatska sada raspolaže s 3000 mjesta za rehabilitaciju koja u prosjeku traje 21 dan. Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva, Ivana Portolan Pajić, naglasila je podršku europskom planu za kardiovaskularno zdravlje.
Ministarstvo će snažno podržati i provođenje nacionalnog plana za prevenciju i suzbijanje srčanih bolesti jer je Hrvatska zemlja visokog kadiovaskularnog rizika, rekla je Portolan Pajić.
