Nakon sistematskog pregleda posumnjalo se na “začepljene” arterije? Ili ste, možda, “prehodali” blaži infarkt, pa čak preživjeli i teži? Sve su to životne situacije koje zahtijevaju kardiološki pregled, dijagnostiku i liječenje. No malo ljudi zna da je u Hrvatskoj dostupna i usluga psihologa namijenjena baš kardiološkim pacijentima. Jer, sve gore opisane situacije izazivaju psihičke reakcije, stvaraju nam strah od smrti, utječu na raspoloženje, ponašanje i kvalitetu života.
Kardiovaskularni trening
U zagrebačkoj Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, popularno nazvanoj “Srčana”, od 1982. provodi se ambulantna rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. Riječ je o timskom postupku u kojem interdisciplinarni i transdisciplinarni pristup zdravstvenih djelatnika omogućuje rehabilitaciju pacijenata i sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
Program obuhvaća kardiovaskularni trening pod nadzorom kardiologa uz telemetrijsko praćenje elektrokardiograma, cjelovitu neinvazivnu dijagnostičku obradu, psihodijagnostiku i savjetovanje psihologa, terapijsku edukaciju te nefarmakološke mjere uz uobičajeno medikamentno liječenje, čineći sve ove komponente neodvojivim dijelom rehabilitacije.
Program rehabilitacije, doznajemo, pokazuje se kao učinkovit, siguran, individualno prilagodljiv i ekonomski isplativ postupak koji smanjuje smrtnost, povećava funkcionalni kapacitet, vraća radnu sposobnost i poboljšava kvalitetu života.
Komu je program namijenjen?
Indikacije za program uključuju bolesnike:
- nakon akutnog koronarnog sindroma odnosno infarkta miokarda,
- operacija aortokoronarnog premoštenja, ugradnje ili reparacije zaliska,
- operacija aneurizme,
- implantacije elektrostimulatora ili drugih medicinskih uređaja s funkcijom elektrostimulacije ili defibrilacije,
- perkutane koronarne intervencije s implantacijom stenta,
- transplatacije srca,
- te simptomatskog oblika obliterirajuće bolesti perifernih arterija.
Ono što je manje poznato jest da je psiholog integralni član rehabilitacijskog tima. U kontaktu je s pacijentom od prvog dana rehabilitacije do kraja tromjesečnog programa. Predavanja i rad odvijaju se u malim grupama, pojašnjava prof. Dubravka Kruhek–Leontić, psihologinja u “Srčanoj”. Uz rad s pacijentima održava se i savjetovanje s članovima obitelji.
– Naš posao uključuje psihodijagnostičku procjenu s naglaskom na depresivnost, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj, razinu stresa, zdravstveni lokus kontrole, neurološko funkcioniranje i kvalitetu sna, kaže prof. Kruhek–Leontić.
Sveobuhvatna briga i pomoć
Dodaje da psiholog savjetuje i o promjenjivim čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti.
– Psiholog pruža podršku za promjenu zdravstvenih i nezdravstvenih ponašanja kao što su prehrana, pušenje, tjelesna aktivnost i adherencija na lijekove. Upoznaje pacijente s tehnikama opuštanja, pruža ad hoc savjetovanje, primjerice u slučaju žalovanja, obiteljskih problema, radnog stresa i drugih nepredviđenih nepovoljnih životnih događaja, opisala je prof. Kruhek–Leontić.
Nakon procjene, savjetovanje i radionice
Dinamika i intenzitet rada psihologa prilagođava se individualnim potrebama bolesnika. Svi prolaze psihodijagnostičku procjenu i početni razgovor. Savjetovanje se provodi jednom mjesečno, a grupne radionice obuhvaćaju teme komunikacije, asertivnosti i suočavanja s ljutnjom. Kad je potrebno, intenzivan individualni rad odvija se jednom tjedno po 45 minuta.
Te psihološke usluge dostupne su bolesnicima na ambulantnoj kardiovaskularnoj rehabilitaiciji putem D1 uputnice koju izdaje obiteljski liječnik.
Emocionalna reakcija na srčane bolesti
Prof. Kruhek–Leontić podijelila je s nama neka najčešća psihološka stanja koja mogu imati utjecaj i na zdravlje našeg srca. Iz razgovora s njom pokazuje se kako uistinu nekada možemo reći da nam je “srce slomljeno”.
– Anksioznost predstavlja emocionalnu reakciju na stvarnu ili iracionalnu prijetnju, manifestirajući se predimenzioniranim strahom, strepnjom, nemirom, napetošću i emocionalnom nelagodom. Tjelesno se očituje ubrzanim disanjem, zategnutim mišićima, pojačanim znojenjem te ubrzanim i nepravilnim radom srca. Misaono izaziva brige, ometenu koncentraciju i smanjenu mentalnu efikasnost. Ponašanje uključuje nemir, dezorganizaciju i tendenciju izbjegavanja situacije, ističe.
Objašnjava kako se takva anksioznost javlja kod 30 do 50 posto srčanih bolesnika nakon infarkta ili kardiokirurških zahvata, a temelji se na kombinaciji fizioloških promjena i psiholoških reakcija na životnu ugroženost.
– Glavni uzroci uključuju strah od ponovnog događaja, osjećaj ranjivosti, neugodne tjelesne simptome, potrebu za promjenom životnog stila te socijalne i egzistencijalne faktore poput straha od gubitka posla ili financijskih problema – pojašnjava razloge psihologinja.
Opisuje i kako prepoznati anksioznost kod srčanih bolesnika te koja je razlika između kratkoročnih i drugoročnih negativnih posljedica.
– Kratkoročno, anksioznost povećava srčanu frekvenciju, kontraktilnost, krvni tlak i vjerojatnost aritmija te vazokonstrikciju (sužavanje krvožilja uslijed stezanja mišića, nap.a.). Dugoročno povećava rizik od hipertenzije, aritmija, infarkta, smanjenjem varijabilnosti srčanog ritma i narušavanjem funkcije endotela. Istraživanja jasno pokazuju povezanost kronične anksioznosti s većom stopom smrtnosti i ponavljanjem koronarnih incidenata, naglašava prof. Kruhek-Leontić.
Promjene raspoloženja i povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti
Depresija i depresivne promjene raspoloženja, također, povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ometaju prilagodbu na bolest i nepovoljno utječu na sekundarnu prevenciju, pojavljujući se kod 20 do 40 posto bolesnika nakon infarkta.
Povezana je s nepovoljnom neuroendokrinom i povišenom simpatičkom aktivnošću, smanjenom parasimpatičkom aktivnošću, povećanjem markera upale, i disfunkcijom endotela, sloja stanica oblažućeg krvne i limfne žile, ključnog za zdravlje krvožilnog sustava.
Javljaju se i problemi s poremećajem metabolizma lipida i glukoze te nepovoljnim ponašanjem poput tjelesne neaktivnosti, loše brige o sebi, slabije adherencije na lijekove i socijalne izolacije. Udružena anksioznost i depresivnost značajno pogoršavaju prognozu, utrostručujući rizik od smrti kod kardiovaskularnih bolesnika.
Istraživanja jasno pokazuju povezanost kronične anksioznosti s većom stopom smrtnosti i ponavljanjem koronarnih incidenata.
Sindrom slomljenog srca, kako ga prepoznati
– Iako su se u prošlosti pokušavali povezati obrasci ponašanja s rizikom od kardiovaskularnih bolesti, danas se smatra da tipologije poput A i D tipa osobnosti nisu prognostički valjane. Poseban izazov predstavlja i Takotsubo kardiomiopatija, poznata i kao sindrom slomljenog srca, stanje naglog i prolaznog slabljenja srčanog mišića uzrokovanog jakim emocionalnim ili fizičkim stresom, otkriva prof. Kruhek-Leontić.
Simptomi, opisuje, često nalikuju infarktu, uključujući bol u prsima i palpitacije. To potiče pacijente na hitno javljanje liječniku.
– Iako većina pacijenata u potpunosti oporavi srčanu funkciju unutar nekoliko tjedana, stanje može izazvati aritmije ili zatajenje srca, a okidači uključuju emocionalni stres, fizički stres, iznenadne neugodne događaje ili čak intenzivne pozitivne životne situacije, ističe psihologinja.
Posljedice stresa na srce i krvne žile
Prevencija i smanjenje rizika temelji se na tehnikama suočavanja sa stresom poput disanja, meditacije, joge i mindfulnessa, psihološkoj podršci kroz rad s terapeutom, zdravom načinu života, kontroliranju kroničnih bolesti te dobroj socijalnoj podršci obitelji, prijatelja i zajednice.
Teške traume i kronični stres mogu ostaviti trajne posljedice na srce i krvne žile, uključujući strukturalne promjene, funkcionalne disfunkcije, upalne i imunološke promjene te ubrzani razvoj ateroskleroze.
Upravo zato se psihologija kroz desetljeća pokazala ključnom za skrb o kardiovaskularnim bolesnicima, pojašnjava prof. Kruhek-Leontić.
– Interdisciplinarna grana psihokardiologije danas sustavno proučava ulogu psiholoških čimbenika u etiologiji, dijagnozi, liječenju i prevenciji koronarne bolesti srca. Kronični psihološki stres aktivira simpatikus i HPA-os, povećava krvni tlak, srčanu frekvenciju i sklonost zgrušavanju krvi, dok depresija i anksioznost potiču nezdrave navike i multipliciraju kardiometabolički rizik, upozorava psihologinja.
Dijagnostika i terapijski programi
Dijagnostika pak uključuje sustavno korištenje upitnika, procjenu ponašanja, autonomne i somatske pokazatelje te integraciju nalaza u kardiološku obradu.
– Terapijski programi obuhvaćaju kognitivno-bihevioralnu terapiju, motivacijsko intervjuiranje, upravljanje stresom i mindfulness, intervencije za san, socijalnu podršku i grupne programe te integriranu skrb kroz multidisciplinarni tim, pojašnjava.
Prevencija obuhvaća i psihologiju i provjeru tjelesnog zdravlja
Prevencija je pritom nezobilazna u brizi o bolesniku u sklopu psihokardiologije, a što sve podrazmijeva opisuje prof. Kruhek-Leontić.
– Prevencija se provodi ranim psihološkim skriningom, programima promjene ponašanja, upravljanjem stresom te javnozdravstvenim pristupom. Uz evaluaciju putem pokazatelja poput krvnog tlaka, masnoća u krvi, HbA1c, kondicije, HRV-a, distresa, kvalitete života i adherencije, napominje prof. Kruhek-Leontić.
Nedovoljno prepoznata profesija
Iako su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, u praksi su trenutno uključena samo tri psihologa u skrbi o bolesnicima. I to isključivo u stacionarnoj i ambulantnoj rehabilitaciji.
To jasno pokazuje da važnost psihičkog zdravlja i uloge psihologa još uvijek nije u potpunosti prepoznata. Kao i da nisu iskorišteni svi resursi u borbi protiv vodećih uzroka pobola i smrti stanovnika Hrvatske, zaključuje naša sugovornica.
