Nagla srčana smrt među sportašima tema je koja se aktualizira sa svakom tragedijom na sportskim terenima. Ujedno i tema koje potom zabrine svakog roditelja, posebice djece sportaša. Odgovore na ključna pitanja daje nam dr. Petra Detoni, pedijatrica, subspecijalistica pedijatrijske kardiologije Poliklinike Medikol.
Što najčešće uzrokuje naglu srčanu smrt kod sportaša te može li se i kako spriječiti?
Povremeno svjedočimo ovakvim slučajevima na sportskim terenima i kad se dogodi da dijete ili mlada odrasla osoba, naoko zdrava, doživi srčani zastoj tijekom aktivnosti uvijek se pitamo zašto je do toga došlo. Pogotovo zbog činjenice da je sport zdrav za ljudski organizam te da su djeca sportaši smatrani najzdravijim dijelom populacije. Jer da nisu zdravi ne bi imali visoku kardiorespiratornu sposobnost i ne bi mogli biti uspješni u sportu. To je uglavnom točno, uz rijetke iznimke.
Nagla srčana smrt kod djece sportaša je rijetkost, javlja se u 1-2 slučaja na 100 tisuća mladih sportaša godišnje. Najčešći razlog je zloćudna aritmija koja može biti dio kliničke slike nekih prirođenih i stečenih bolesti srčanog mišića ( kardiomiopatije- najčešće hipertrofična kardiomiopatija, akutni virusni miokarditis, prirođene srčane greške), anomalije koronarnih arterija, prirođeni poremećaji u provođenju srčanog impulsa ( kanalopatije i sindrom preekscitacije). Te zatim puknuće aorte zbog nasljedne bolesti vezivnog tkiva ili udarci- traume prsišta.
Naglu srčanu smrt u naporu kod djece sportaša možemo spriječiti ranim otkrivanjem strukturnih anomalija ili bolesti koje su najčešći uzrok zloćudnih aritmija.
Dijagnoza se postavlja na temelju liječničkog pregleda, mjerenja krvnog tlaka, laboratorijskog nalaza krvi, EKG-a, ultrazvuka srca. Nakon pozitivne dijagnoze kod pacijenta se mora provesti adekvatno liječenje što neizostavno uključuje i mijenjanje dotadašnjeg stila življenja.
Također, u slučaju da se srčani zastoj dogodi, brzina i kvaliteta reanimacijskog postupka su ključ ne samo preživljavanja već i preživljavanja bez težih posljedica. Stoga se na sportske terene postavljaju AED aparati koji služe za defibrilaciju, tj. prekidaju zloćudnu aritmiju.
Preventivni sportski pregledi
Preventivnim sportskim pregledima možemo otkriti prirođene srčane bolesti zbog strukturnih anomalija kao i već prisutne stečene srčane bolesti. Njihovim ranim otkrivanjem, dijagnosticiranjem i adekvatnim liječenjem uz neizostavnu promjenu stila života na vrijeme možemo spriječiti pogubne posljedice po zdravlje i samu kvalitetu života u budućnosti.
Upalne bolesti srca, koje su najčešće posljedica virusne infekcije npr. miokarditis, pak ne možemo ni predvidjeti niti spriječiti obavljanjem preventivnih pregleda.
Imamo li u Hrvatskoj dovoljno kvalitetne preventivne sistematske preglede amaterskih sportaša?
Preventivni pregledi djece sportaša su domena specijalista medicine rada i sporta i zakonski su regulirani. Pregled uključuje uzimanje anamneze ( osobne i obiteljske), klinički pregled djeteta i EKG. Na temelju ovih nalaza se određuje postoji li razlog za kardiološku obradu. Treba napomenuti da je liječnički protokol po kojem se pregledava djecu sportaše i zakonska regulativa jednaka u svim zemljama Europe. U RH se trenutno čeka donošenje novog pravilnika važećeg Zakona. Očekuju se jasne regulative i nove smjernice koje se tiču suradnje liječnika medicine rada i sporta i suradnih struka pa tako i nas pedijatrijskih kardiologa.
Što otkriva ultrazvuk srca?
Što utvrđujemo UZV pregledom srca? Kada se djeci rade takvi pregledi?
UZV srca je pretraga kojom istražujemo srčanu građu te mjerimo dimenzije pretklijetki, klijetki, debljine srčanog mišića, dimenzije krvnih žila, a mjerimo i protoke krvi kroz opisane srčane strukture. Ultrazvučnim pregledom možemo otkriti prirođene srčane greške, tumore srca, različite stečene srčane bolesti kao npr. kardiomiopatije, izljev u osrčju, disfunkciju srčanog mišića.
Glavni razlozi za UZV pregled su: šum na srcu te sumnja na srčanu grešku, patološki EKG nalaz i slabije tjelesno napredovanje i rast djeteta. Obavezno ga je učiniti u obradi srčanih aritmija i povišenog krvnog tlaka, netolarancije tjelesnog napora, zaduhe i/ili boli u prsima kao i kod obrade nesvjestica.
Što može osobno učiniti svaki roditelj? Kako prepoznati da naoko zdravo dijete ima problema s kardiovaskularnim zdravljem?
U slučaju da postoje simptomi koji mogu upućivati na srčane bolesti, kao npr. jače zamaranje kod napora, bolovi u prsima, osjećaj lupanja srca ili nepravilnog srčanog rada, nesvjestice, mršavljenje ili oticanje, zaostajanje u rastu i fizičkom razvoju- dijete ima indikaciju za kardiološku obradu. Najčešće ih upute liječnici iz primarne zdravstvene zaštite ili specijalisti medicine rada i sporta. Ponekad roditelji sami traže kardiološku konzultaciju te im mi kardiolozi savjetujemo što bi ta obrada trebala uključivati.
Također, u slučaju da u obitelji ima srčanih bolesti, pogotovo onih nasljednih, dijete treba uputiti na kardiološku obradu.
Ponekad dijete ima srčanu bolest, a da nema nikakvih simptoma od strane kardiovaskularnog sustava. Od bolesti srčanog mišića tu se najčešće radi o hipertrofičnoj kardiomiopatiji koja je nasljedna, a dijagnosticira se UZV pregledom srca. Takve pacijente mogu prepoznati kolege na sportskom pregledu jer obično imaju patološki EKG nalaz, a neki i šum na srcu te ih se upućuje dalje kardiologu. Od bolesti provođenja srčanih impulsa treba spomenuti preekscitaciju koja također može biti asimptomatska. Kod te bolesti postoji dodatni put provođenja impulsa iz srčane pretklijetke u klijetku zbog kojeg je srce sklono aritmijama. Također se može prepoznati snimanjem EKG nalaza.
Virusni miokarditis
Na akutni virusni miokarditis otpada oko 10 posto svih naglih srčanih smrti mladih sportaša. Javlja se obično u sklopu virusnih akutnih bolesti. Ukoliko tijekom crijevnih i respiratornih viroza dijete pokazuje znakove jačeg umora, ima bolove u prsima, osjeća aritmiju ili doživi nesvjesticu obavezna je obrada kojom će se dokazati/isključiti upala srčanog mišića. Bolest može biti izrazito teška i prezentirati se srčanim zatajenjem tako da zahtijeva liječenje u jedinicama intenzivne skrbi. A može biti vrlo blaga i rezultirati spontanim ozdravljenjem. I kod blagih oblika bolesti mirovanje je obavezan dio liječenja. Sva djeca moraju biti pošteđena težih tjelesnih napora pa tako i sportskih aktivnosti određeno vrijeme čak i nakon ozdravljenja od miokarditisa zbog opasnosti od aritmija.
