Zdravlje, bolest i sustav zdravstva stalna su medijska tema. Danas odnos korisnika s medijima karakterizira to što više nije pasivni primatelj poruka na kraju jednog linearnog procesa. Živimo u vremenu aktivne interakcije i mogućnosti traženja i nalaženja svega što je u fokusu zanimanja korisnika.
Tim nas tvrdnjama u temu o medijima i bolesti, posebno multiploj sklerozi uvodi Zorana Glavaš Kuzmanić, bacc. med. techn. Riječ je o glavnoj sestri Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol KBC-a Sestre Milosrdnice. Tema je više nego aktualna jer se pitanje korisnika, medija i njihove vjerodostojnosti postavlja u središte zdravstvene pismenosti. A i to je jedna od ključnih vještina kvalitetnog liječenja, osobito u teškim i kroničnim bolestima. Kako može odmoći, a kako postati resurs od pomoći, upravo se time bavi Glavaš Kuzmanić.
Internet pretežan izvor informacija
– Došlo je do promjene očekivanja od medija. Uz informacije korisnici sve više traže izvor te profesionalno i etičko objašnjenje informacija. U velikim medijima zdravstveni se sadržaji uglavnom prikazuju kao zasebne cjeline ili su uključeni u informativni mozaik. Mali mediji, plakati, posteri, letci i slični oblici, češće se koriste u lokalnoj zajednici kao podrška programima zdravlja, kaže Glavaš Kuzmanić.
Navodi i istraživanja koja su pokazala da je tri četvrtine hrvatskih korisnika tražilo podatke o zdravlju online. Preciznije 77 posto. Za pretraživanje o zdravlju i bolesti time se koristi 73 posto korisnika u SAD-u, a 71 posto u EU.
Od 739 pacijenata koji su pretraživali internet 89 posto uključivalo je tražilice poput Googla. Njih 5 posto tražilo je izvore na dokazima zasnovanoj medicini, a 3 posto u znanstvenoj i stručnoj platformi PubMed.
Dr. Google uvijek dostupan
– Čak 60 posto svih informacija na internetu vezano je upravo za zdravlje. Čak 77 posto potraga za rješavanja zdravstvenih problema počinje baš na tražilicama. „Doktora Googla“ pita 58 posto korisnika kako ne bi morali pitati pravog liječnika. Zašto je to najpoznatiji doktor na svijetu? Jer je uvijek dostupan, ne zna i ne vidi osobu koja pretražuje, uvijek ima vremena. Daje podršku i uvijek ima odgovore na sva pitanja, objašnjava Glavaš Kuzmanić.
Multipla skleroza je, kako kaže, bolest koja može biti progresivna s puno karakteristika koje prekidaju društvene interakcije. Mogu dovesti do izolacije i stigmatizacije. Online platforme mogu zaobići potencijalne kognitivne, emocionalne i fizičke barijere s kojima se suočavaju oboljeli. Platforme društvenih medija obično koriste pacijenti koji se međusobno žele povezati. I zato što boluju od iste bolesti i zato što ih koriste kao izvor informacija.
Facebook kao izvor informacija
U Ujedinjenom Kraljestvu Facebook je prijavljen kao 4. najpopularniji izvor zdravstvenih informacija, kaže Glavaš Kuzmanić. Otkriva i rezultate nedavnog istraživanja u SAD-u. Prema njima 42 posto ispitanika je koristilo društvene mreže kako bi saznali informacije o zdravstvenoj skrbi. Sljedećih 20 posto je raspravljalo o iskustvu vezanom za zdravlje. A 20 posto se pridružilo zdravstvenoj zajednici ili forumu.
– Znatno ranije američko istraživanje među oboljelima s multiplom sklerozom pokazalo je kako 93 posto sudionika koristi internet u usporedbi sa 75 posto opće populacije. Znakovito je i istraživanje na 8 586 pacijenata s MS-om. Pokazalo je da dok je prvi izvor informacija za veliku većinu internet, velika većina osoba s MS-om smatrala je svog liječnika i dalje najpouzdanijim izvorom informacija.
Svijest o multiploj rasla i zbog interneta
Društvene mreže koriste se za razmjenu iskustava, podršku, informacije. Osobne priče mogu ljudima pružiti osjećaj podrške i utjecati na njihovo ponašanje. Postoji više mreža na kojima se odvijaju interakcije. Svijest o bolesti je porasla. A multipla skleroza sve je više zastupljena u medijima. Kada se pretražuje pojam MS najčešće se traže informacije o uzrocima bolesti, o specifičnoj terapiji, o patofiziologiji. O kriterijima za dijagnostiku, nekonvencionalnim terapijama, raznorazne vijesti o bolesti, te o aktivnostima iz svakodnevnog života, kaže nam Zorana Glavaš Kuzmanić.
Zabrinjavajućom ističe činjenicu da 78,3 posto članaka nema navedenog autora. Sljedećih 40,6 posto ne spominje izvor informacija ali se pozivaju na stručni izvor. Samo 4,2 posto adekvatno citira randomizirano ispitivanje ili kliničku studiju. Dokazi upućuju da pacijenti s MS-om počinju birati internet kao prvi izvor zdravstvenih informacija.
Senzacionalizam hrani lažne nade
– Problem senzacionalističkih naslova je značajan. Ne možemo reći da se u medijima namjerno šire krive informacije. No, kako su mediji važan izvor informacija jednako je važno korištenje pouzdanih izvora. Također, način pisanja je važan. Viđamo naslove koji pacijentima mogu uliti neku lažnu nadu. Neke od njih možemo navesti. „Veliko otkriće u liječenju multiple skleroze“. „Nova potencijalna terapija daje impresivne rezultate“. Znakovit je i primjer članka objavljenog u Kanadi. Slavodobitno govori o tome kako je jedna metoda „Pobjeda nad MS-om“. Preporučuje metodu koja je dovela do svakakvih posljedica, navodi Glavaš Kuzmanić.
Otkriva nam kako je jedan talijanski liječnik 2006. godine predložio abnormalnosti u cerebrospinalnoj drenaži krvi kao moguću etiologiju MS-a. Nazvao je to kronična cerebrospinalna venska insuficijencija. Sugerirao je da venska angioplastika i precizirao kojih vena, tzv. „postupak oslobađanja“ može poboljšati stanje i usporiti napredovanje bolesti.
Kako mediji odvedu u krivi smjer
Teorija je naišla na veliku zainteresiranost. O radu se u kanadskom tisku naširoko izvještavalo. Kanadski pacijenti bili su frustrirani i protestirali što im zdravstveni sustav nije mogao odmah ponuditi tu proceduru. Utvrđeno je da nema dovoljno dokaza o učinkovitosti i sigurnosti koje bi postupak opravdali kao rutinski.
– No, privatne ustanove diljem svijeta počele su nudite intervencije povezane s ovom metodom uz plaćanje. Svi ti postupci odvijali su se izvan kliničkih ispitivanja. Rezultirali su brojnim nuspojavama i sigurnosnim problemima. Ogroman pritisak pacijenata u Britanskoj Columbiji dovelo je do istraživanja. Rezultati su pokazali kako postupak nije učinkovit i ne smije se koristiti jer može pogoršati aktivnosti osnovne bolesti.
Pacijenti se podvrgavali beskorisnoj invazivnoj metodi
Upravo je senzacionalizacija dovela do toga da su se mnogi pacijenti podvrgli ne samo nepotrebnom, nego i invazivnom liječenju. To nam pokazuje moć i utjecaj medija i društvenih mreža naglašava Glavaš Kuzmanić.
Naziva to „praksom utemeljenom na internetu“, umjesto znanosti utemeljene na dokazima.
Izdvaja i naglašava dobre strane društvenih medija. Povezanost umjesto izolacije, razmjena informacija o trudnoći i MS-u, utjecaju lijekova, i druge mogu pomoći. Istraživanja su pokazala kako pacijentima s MS-om društvene mreže mogu pomoći u preveniranju depresije. I ublažavanju depresije. Bez obzira na pasivan status člana, grupe podrške u istraživanju su potvrđene kao mjesta s pozitivnim učincima na oboljele. I njegovatelji su prisutni na društvenim mrežama. I njima informacije trebaju kako bi se nosili sa svojom ulogom.
Dobrobiti interneta za pacijente s multiplom
– U covid pandemiji se pokazalo koliko dobrobiti može imati povezivanje preko interneta. Ne samo pacijenata jednih s drugima nego i preko posebnih emisija gdje su mogli razgovarati s neurologom. Zajednice koje su tako nastale, među ostalim, međunarodna na Twitteru smanjivale su tjeskobu, kaže Glavaš Kuzmanić.
Kaže kako imamo i primjere dobre prakse. Udruga MS Tim pokrenula je posebnu aplikaciju jedinstvenu na tržištu. Na hrvatskom i engleskom jeziku. Isključivo služi osobnoj upotrebi. Pacijent može pisati podsjetnik za lijekove, kontrole, voditi svoju evidenciju. Može voditi dnevnik od značaja za bolest. Može pratiti svoju bolest i pratiti podatke, a sadrži i edukacijski materijal i nutritivne savjete.
Drugi dobar primjer je grupa prof. dr. sc. Vanje Bašić Kes sa suradnicima. Riječ je o malim medijima, priručnicima, brošurama o bolesti, nuspojavama, postupanju pisanu od stručnih osoba.
Kvalitetni sadržaji dobrobit svima
Treći je primjer Savez društava multiple skleroze. Imaju online program koji sami kreiraju. Imaju dvaput mjesečno emisiju „Pitaj neurologa“ sa stručnjacima iz tri kbc-a, SOS telefon, virtualne konzultacije i zdravstvene i socijalne i pravne.
– Funkcija medija je nezamjenjiva. No, kako bi kvaliteta sadržaja bila odgovarajuća potrebno je specijalizirano usavršavanje medijskih profesionalaca. Nije važno samo obrazovati novinare nego i opismenjavati publiku. O tome gdje i kako pronaći vjerodostojne sadržaje. Važno je da mediji sve više sadržaja posvećuju znanstvenoj medicini, manje alternativnoj. Svi moramo biti svjesni da se društveni mediji sve više koriste kao dopuna informacija od zdravstvenih djelatnika, ističe Glavaš Kuzmanić.
Zato zaključuje kako je i za sve koji pružaju zdravstvenu skrb dobro da budu svjesni aktualnih trendova kako bi na njih utjecali.
