Struka o personaliziranom liječenju raka, mogućnostima i planovima u RH

Datum:

Kada bi se molekularni i genetski testovi koje sada neke žene s rakom plaćaju 20 000 kuna radili na uputnicu svi bismo lako izračunali da bi  bilo jeftinije imati tu mogućnost u sustavu, rekao je prof. dr. sc. Damir Eljuga iz Hrvatske lige protiv raka.
Time Hrvatska liga protiv raka nastavlja s HEROIC  virtualnim policy događanjima posvećenim najaktualnijim trendovima u onkološkoj skrbi koja ima utjecaj na ishode liječenja i preživljenje.

Ključne točke u Nacionalnom strateškom okviru protiv raka, do 2024. godine trebale bi biti obuhvaćene akcijskim planom, kako je iznijela prim. dr. sc. Vera Katalinić Janković iz Ministarstva zdravstva. Smanjiti pojavnost raka promicanjem zdravih životnih stilova i preventivnih programa, optimizacija praćenja kontrole podataka i ishoda liječenja, onkološka mreža s bazom podataka, unapređenje onkološke skrbi.
– Tu spada i personalizirana skrb, unapređenje genetičkog testiranja, formiranje multidisciplinarnih timova i pristupa s ukupno 15 mjera. One uključuju sustavno onkološko liječenje, radioterapiju, rijetke tumore, unapređenje palijativne skrbi, edukaciju stanovništva i zdravstvenih radnika, te vrlo važno povećanje broja istraživanja u onkologiji. Definirani su i indikatori koji će biti praćeni, u nastajanju je digitalna platforma koja će to omogućiti i čim ga usvoje ostala tijela, bit će objavljen, rekla je Katalinić Janković.

Zavod za personaliziranu medicinu

Malo zemalja ima neka od genskih profiliranja kao Hrvatska, ali mi težimo sveobuhvatnom pa je ideja, iznio je onkolog prof. dr. sc. Stjepko Pleština, osnovati Zavod za personaliziranu medicinu upravo uključujući gensko profiliranje i druge molekularne metode za sve bolesnike iz Hrvatske čime bismo ciljano liječili, manje štetili i imali bolje ishode.
Određivanjem nekih receptora, pojedinih tumorskih mutacija kod metastatske bolesti već kročimo smjerom personalizirane medicine, ali nije svima i svugdje pristup ujednačen.

– Konačno i odluka o specijalizaciji iz medicinske genetike od presudnog je značaja za onkologiju, rekao je Pleština, ističući paradoks da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja nema specijalizaciju iz radioterapije, a rijetka u svijetu po tome jer imamo specijaliste internističke onkologe. Nisu samo uređaji važni, nedostaje i medicinskih fizičara i drugih kadrova, pa i ne ovisi o novcu.

Iznimno nedostaje akreditacija bolnica kako bi bolesnik znao gdje ide i što će tamo dobiti, a ne da svi rade sve, kazao je prof. Pleština.

Kohezijska politika, ciljana sredstva za istraživače personalizirane medicine u onkologiji, smanjenje sada velikih jazova u standardu, kvaliteti opreme, stručnih kadrova, uređaja, infrastrukture, samo su neke koje je istaknuo doc. dr. sc. Tomislav Sokol zastupnik u EU parlamentu. Nekoliko je EU fondova koji će imati vrlo značajna sredstva usmjereno poticanju svega što smanjuje obolijevanje i smrtnost od raka, razlike među članicama, poticanju deficitarnih, ali i brzo razvijajućih specijalnosti, te vodi nastojanju da se čak osnuje na razini EU zajednički fond za posebno skupe lijekove u koje spadaju i neki onkološki. Zato je dobro da nacionalne prioritete kroz naš nacionalni strateški plan prilagođavamo EU ciljevima, trendovima i da na vrijeme osiguramo sredstva iz EU fondova.

Nedostaje patologa, medicinskih genetičara

Nacionalni strateški plan i akcijski plan odličan su okvir, dio oko personalizirane medicine iznimno je značajan ali mora biti jednako dostupan svim bolesnicima, naglasila je dr. Renata Sabljar Dračevac iz saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Ideja o centru kvalitetnih molekularnih testiranja, genetskih profiliranja pa i genomskih testova je odlična, ocjenjuje.
– Personalizirana je onkologija u Hrvatskoj prepoznata čak korak ispred ostalih zemalja u nekim dijelovima, objasnila je prof. dr. sc. Natalija Dedić Plavetić iz KBC-a Zagreb. Taj su nam nadstandard omogućile smjernice Ministarstva zdravstva, pa se dosad uspjelo odvojiti sredstva za 20ak pacijenata, a stižu nam i novi. Riječ je o bolesnicima s metastatskom bolešću, imamo izvrsnu platformu za prepoznavanje pacijenata genski i molekularno. Nedostaje nam dovoljno educiranih patologa, liječnika i osobito medicinska genetika i tumorska genetika gdje ćemo nakon 5 godina školovanja za još 5 dobiti prave specijaliste. Uz to, personalizirano liječenje dugoročno je korisno jer kemoterapijama koje ne razlikuju bitna genska obilježja bolesti i pacijenta, ima dugoročne učinke na kardiovaskularni sustav, kognitivne sposobnosti, kvalitetu življenja i preživljavanje. Na začelju smo po tome jer Slovenija samo u Onkološkom institutu ima najmanje 5 medicinskih genetičara, a zemlja je manja od naše, iznijela je podatak Dedić Plavetić.

Značaj specijaliziranih onkoloških sestara

U Sloveniji je frapantno veći broj žena s karcinomom dojke koje odlaze na takva testiranja nego u Hrvatskoj, kaže prof. Ivica Belina iz KUZ-a. Biomarkersko i genetsko testiranje prema njegovu bi mišljenju trebalo biti jednako dostupno pacijentima na selu kao i u velikom medicinskom centru. Informiranost pacijenata ocjenjuje nedovoljnom, do pouzdanih i dobrih informacija pacijentima je teško doći. Pa smo u paradoksalnoj situaciji kako ju prikazuje Belina, da bi pacijenti, kada bi znali za ovakve mogućnosti nahrupili u sustav koji im ih ne bi mogao dati.
Sugovornici su podržali Sandru Karabatić, mag. sestrinstva s Jordanovca i iz udruge Jedra, da u sve bržem razvoju medicine i onkologije zanemarujemo osjećaj sigurnosti koji pacijentu daje dobro vođenje kroz sustav, bolest, liječenje.

– Istraživanja su pokazala da komunikacija i osjećaj sigurnosti te „vođenje“ pacijenta kroz sustav imaju značajan utjecaj na ishode liječenja i da treba koristiti potencijale specijaliziranih onkoloških sestara na svim razinama sustava. Dakako da je važna genetika tumora, ali ove nijanse koje izgledaju male mogu za bolesnika donijeti ogromne efekte. Trebaju nam takve sestre koje će educirati, poboljšati probir na maligne bolesti, i koordinirati mnoge dijelove onkološkog puta za bolje ishode liječenja, rekla je Karabatić..Jer kad nama pacijenti dođu u sustav često nam kažu koliko im je dolazak bio mukotrpan, pa vidimo tu fragmentiranu skrb, u kojoj ljudi informacije moraju tražiti sami, podsjetila je Karabatić ukazujući na praksu razvijenih zemalja gdje kliničke onkološke sestre koordiniraju onkološku skrb oko pacijenta s kojima puno razgovaraju pa znaju i sva njihova iskustva i potrebe.

Stigmatizacija industrije

Dr. Miloš Ičević, Balkan Oncology Manager, Astra Zeneca, govorio je o stigmatiziranju i destigmatiziranju farmaceutske industrije, kroz njihov doprinos inovacijama u liječenju.
Spomenuo je i kako Hrvatska s planom za skrining raka pluća predvodi kao favorit u tom značajnom onkološkom problemu. Istraživanja su, kako kaže, pokazala,da se produljenje životnog vijeka u Europi i svijetu u velikom broju slučajeva pripisuje naprednim terapijama. Precizna onkologija više je od 90 posto razvojnog portfolia Astra Zenece. Spomenuo je kako često dijagnostička sredstva i uređaje osigurava farma industrija, ali time se zapravo pridonosi fragmentiranju jer kad nešto nije službeni dio usluge zdravstvenog sustava onda to nije ni zajamčeno.
Stigmatizacija je velika, rekao je Ičević, ali u konačnici to nije problem, jer vrijednost lijekova inovativna farmaceutska industrija uvijek temelji i može opravdati dokazima, istraživanjima. Kao kuriozitet istaknuo je primjer Srbije u kojoj 55 posto građana se opredjeljuje za paramedicinske načine liječenja po čemu je rekorder na području Europe.
O genetskim savjetovalištima rečeno je, plan je imati ih u bar četiri velika centra, a od velikog su značaja, ističu svi sudionici panela, visokoeducirane medicinske sestre koje mogu imati ulogu genetskog savjetnika jer nećemo tako skoro imati specijalizirane medicinske genetičare.

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Covid lijekovi nisu za sve hospitalizirane, omikron podvarijante ne reagiraju na Paxlovid

Sigurnost lijekova, procjena njihove učinkovitosti i nuspojava - dio...

Dr. Šapina s kolegama spasio 14godišnjaka koji se gušio kikirikijem

Koliko udah orašastih plodova može biti opasan ako nema...

Oralna kontracepcija – od čega se sastoji i kako funkcionira

Hormonska oralna kontracepcija najčešće se sastoji od kombinacije progestina...

Recepti dr. Brozina za osobe s celijakijom i za krvožilno zdravlje

Zdravi ljetni deserti, pogotovo za osobe s celijakijom su...