Mnogi od nas su vjerojatno probali različite dijete pokušavajući izgubiti višak kilograma. Od keto, paleo, do prehrane prema krvnoj grupi. Lista je dugačka… No, dok za neke određena dijeta poluči željene rezultate, za druge ta ista dijeta neće biti djelotvorna. Isprobavajući različite načine gubitka kilograma može biti frustrirajuće te će mnogi odustati prije nego primijete željeni rezultat.
Pitamo li se zašto isti način prehrane paše jednoj, a ne drugoj osobi, odgovor (ili bar dio) možemo pronaći u DNK, točnije genima.
Kako smo već pisali, personalizirana prehrana je prehrana koja je osmišljena prema karakteristikama pojedinca uključujući i gene. Upravo zbog razlika u genetskom kodu, svatko od nas različito reagira na istu hranu ili tjelovježbu. Primjerice, zbog određenih genetičkih razlika, neki od nas izgubit će više kilograma ukoliko u prehranu uključe veće količine bjelančevina dok drugima ista takva prehrana neće pomoći u gubitku kilograma.
U nastavku teksta pisat ćemo o nekima od prehrambenih navika za koje bi bilo korisno poznavanje vlastite genetike.
Visoko proteinska prehrana
Tradicionalne prehrambene smjernice kažu kako bi prosječna osoba trebala konzumirati oko 250 grama ugljikohidrata, 70 grama masti te 55 grama bjelančevina. Mnogi od nas isprobali su visoko proteinske dijete koje uključuju veću količinu bjelančevina, a manju količinu ugljikohidrata.
Učinkovitost visoko proteinske dijete na gubitak kilograma ovisit će o genu naziva FTO. Istraživanja pokazuju kako osobe koje imaju specifične promjene ovog gena mogu biti pod većim rizikom od razvoja debljine. Ali isto tako, osobe koje imaju spomenute promjene na FTO genu, izgubit će više kilograma na visoko proteinskoj prehrani u odnosu na osobe koje nemaju ove promjene. Poznavanje genetskih varijanti na ovom genu nam tako može pomoći u odabiru učinovitog načina prehrane za gubitak kilograma.
Slatki zub
Osobe koje imaju slatki zub ljubitelji su slatkog te mu teško odolijevaju. Torte, kolači, čokolada te slatkiši obiluju šećerom koji brzo podiže razinu glukoze u krvi te pomaže u nagomilavanju kilograma. Isto tako obiluju takozvanim “praznim” kalorijama. Mada nam je ovo poznato, nekima od nas teško je odbiti slatki zalogaj.
Jedan od razloga može biti genetika. Naime, svatko na jeziku ima okusne pupoljke bez kojih ne bismo mogli osjetiti različite okuse, uključujući i slatko. Gen naziva TAS1R2 daje upute za stvaranje okusnog receptora na jeziku koji određuje našu želju i preferenciju prema slatkoj hrani. Pojedinci s određenim promjenama na ovom genu imaju “slatki zub” te zbog toga mogu teže odolijevati slatkišima. Ukoliko žele izgubiti kilograme, ova informacija bila bi korisna kako bi osvijestili povećanu želju za slatkom hranom te smanjili unos.
Kada je najbolje jesti?
Svi smo čuli kako za gubitak kilograma nije dobro jesti kasno navečer. Uistinu, kasna večera za neke od nas može otežati put prema željenoj tjelesnoj težini. No isto tako, neki od nas su “noćne ptice” te vole kasnije jesti i ići u krevet.
Razlog ovome mogu biti geni. Naime, svi imamo gen naziva CLOCK, koji nam regulira dnevni ritam. Osobe s određenim promjenama na ovom genu mogu imati više kilograma ukoliko jedu obrok bogat ugljikohidratima kasno navečer pa bi to trebali izbjegavati ukoliko žele održati tjelesnu težinu ili izgubiti kilograme. Osobe koje pak nemaju ovu promjenu, vjerojatno neće primijetiti velike razlike u težini ukoliko jedu isti takav obrok.
Ovo su samo neki od primjera gdje poznavanje vlastite DNK može pomoći u gubitku kilograma. Uvijek je potrebno naglasiti da su geni samo dio priče, te životni stil i drugi okolišni čimbenici isto igraju važnu ulogu.
