Arterijska hipertenzija i dislipidemije, dvije su mete sestrinskih kampanja čiji je početak najavljen u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Riječ je o akcijama kojima je cilj povećanje zdravstvene pismenosti o dva ključna čimbenika kardiovaskularnog rizika. Riječ je o arterijskoj hipertenziji i programu 70/26 te o hiperkolesterolemiji i programu „Znaš li svoj broj?“. Predstavili su ih akademik Bojan Jelaković u ime Hrvatske lige za hipertenziju, prof. Ivan Pećin u ime Hrvatskoga društva za aterosklerozu, te prof. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
Obje akcije dio su Lova na Tihog ubojicu, trajne javno – zdravstvene akcije koju vodi Hrvatska liga za hipertenziju, a pokrovitelj joj je HAZU. Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je uočen trend porasta smrti od kardiovaskularnih bolesti koje su 2022. uzrok 39 posto smrti.
Raste broj umrlih od hipertenzije
Hipertenzija se nalazi na drugom mjestu s 9,2 posto uzroka smrti, ali je zapravo tihi ubojica broj jedan. To pokazuje zbroj svih bolesnika koji su umrli od ishemične bolesti srca, cerebrovaskularne, šećerne bolesti i ateroskleroze, a oni u najvećem broju imaju povišeni krvni tlak. U 2022. godini zabrinjava porast broja umrlih od hipertenzivne bolesti, 774 osobe više, kako je iznio prof. Capak. Kao uzrok invaliditeta povišen krvni tlak je na 2. mjestu, odmah iza pušenja.
Naročito zabrinjava što dvostruko više žena umire od hipertenzivne bolesti u odnosu na muškarce, naglasio je akademik Jelaković. Žene dakle, pet puta češće umiru od arterijske hipertenzije nego od karcinoma dojke. Dakako da trebaju nastaviti brigu o preventivnim pregledima dojke, ali bi daleko češće nego dosad morale voditi brigu o povišenom tlaku.
Svaki drugi bolesnik nije pod kontrolom
Prema podacima EHUH 2 studije, arterijska hipertenzija pogađa 50,9 posto odraslog stanovništva. Zahvaljujući brojnim aktivnostima stručnih društava svijest o važnosti hipertenzija je u porastu, kao i broj liječenih. No, još uvijek svaki drugi bolesnik nije kontroliran, premda u Hrvatskoj imamo sve potrebne lijekove.
Najmanji broj kontroliranih bolesnika su oni sa šećernom bolesti, pretili i oni koji konzumiraju prevelike količine kuhinjske soli. Da bi suzbili kardiovaskularni pobol i smrtnosti cilj je ambiciozan – do 2026. godine 70 posto liječenih osoba s povišenim tlakom postigne ciljne vrijednosti, objasnio je akademik Jelaković.
Više od 60 posto odraslih s dislipidemijom
Poseban su problem dislipidemije. O drugom pogubnom rizičnom faktoru za kardiovaskularno zdravlje, hiperkolesterolemiji, govorio je prof. dr. Ivan Pećin. Povišen LDL kolesterol nalazi se na osmom mjestu kao uzročnik smrti. Prema podacima EHUH 2 studije više od 60 posto odraslih ima poremećaj metabolizma lipida. Toga ih je tek trećina svjesna dok se tek svaki četvrti bolesnik liječi. I ovdje je problem zabrinjavajuće često prisutan u visokorizičnih bolesnika. Tek je 25 posto bolesnika sa šećernom bolesti i 33 posto s kroničnom bubrežnom bolesti koji imaju povišene vrijednosti LDL-a liječeno statinima.
Povećanje suradljivosti
Akcija se nadovezuje i proširuje aktivnosti koje su Hrvatsko kardiološko društvo na čelu s akademikom Davorom Miličićem i Hrvatsko društvo za aterosklerozu na čelu s akademikom Željkom Reinerom nedavno pokrenuli oko probira za porodičnu hiperkolesterolemiju.
Glavni cilj oba programa je smanjenje kliničke inercije i povećanje suradljivosti bolesnika kod hipertenzije i dislipidemija.
Programi imaju dva kraka. Jedan je usmjeren općoj populaciji i bolesnicima, a drugi zdravstvenim radnicima. Uz brojne akcije, predavanja i sastanke, veliki dio kampanja će se odvijati digitalnim putem preko edukativnih platformi.
U ovim aktivnostima trebaju sudjelovati svi zdravstveni radnici. Medicinske sestre su i inače vrlo aktivne u aktivnostima stručnih društava, poručila je Marijana Mihalić, predsjednica Udruga medicinskih sestara u arterijskoj hipertenziji.
Odvijanje projekta neće remetiti svakodnevni rad. Zdravstveni radnici trebaju samo otvarati e poštu, pročitati jednostavne informativne materijale ili pogledati edukativni webinar. O tome razmisliti i početi primjenjivati u svakodnevnom radu, pojasnila je Ana Soldo mag.pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, trajnog partnera Hrvatske lige za hipertenziju.
Rezultat će biti znanstveno provjeren
Ljekarnici su nezaobilazan dio timova za suzbijanje kroničnih nezaraznih bolesti.
Ono što ove akcije razlikuje jest da će na kraju uspjeh biti provjeren na znanstveno utemeljen način, korištenjem istih metoda kao u EHUH 1 i EHUH 2 studijama. Tako će biti moguće precizno odgovoriti koliko smo uspjeli, objasnio je akademik Jelaković.