Znamo da prehrana utječe na naše psihofizičko stanje, a nedavno obilježeni Svjetski dan zdravlja po motom “Naš planet, naše zdravlje” direktno nas povezuje s planetom na kojoj živimo i resursima koje iz nje koristimo. Nutricionistkinja Mirna Đurđević ističe kako je Svjetska zdravstvena organizacija ove godine predstavila novi aspekt gledanja na zdravlje.
– Zagađenje okoliša je toliko alarmantno da uz toliki broj bolesti koje nas okružuju, bolest koju smo uzrokovali našoj planeti je ozbiljnija. Ako Zemlja nije zdrava ne mogu biti ni ljudi. Ove godine se Dan planeta Zemlje obilježava pod geslom „Uložimo u naš Planet, svi zajedno, sada!“ To je poziv svima da svojim djelovanjem mijenjamo navike. Ono čega možda nismo svjesni jest da i način prehrane itekako utječe na okoliš, savjetuje Mirna Đurđević.
Lokalno i sezonski
Pa evo i nekoliko jednostavnih savjeta koje možete početi primjenjivati odmah. Prije svega jesti lokalno i sezonski jedan je od načina na koji možemo smanjiti negativan utjecaj na okoliš koji transport i veća potreba za pakiranjem hrane donosi. Druga bi preporuka bila jesti više biljne hrane. To ne mora nužno isključivati meso. Međutim, mesna industrija jedan je od većih zagađivača okoliša, pa bismo manjim unosom mesa, a većim unosom biljne hrane mogli utjecati na okoliš. I na kraju treba znati da se oko 200 kg hrane po osobi godišnje baci, a od toga je 50 posto otpad iz kućanstva. Dakle, konkretna bi preporuka bila, prehranu planirajte na tjednoj bazi, u kupovinu idite s popisom namirnica nakon provjere čega imate kod kuće u kuhinji, a ostatke hrane ne bacajte već ih pokušajte maksimalno iskoristiti.
Ova tri savjeta ujedno su i glavne smjernice za pravilnu prehranu koja će podržavati i naše zdravlje tako da možemo potvrditi ovu tezu da je „Naš planet, naše zdravlje“.
Kako znamo koristimo li zdrave namirnice?
– Pogrešno je reći da je čokolada nezdrava, a špinat zdrav. I špinat i čokolada mogu biti dio zdrave prehrane. Zdrave namirnice su sve one koje su sigurne za konzumaciju i to su zapravo svi proizvodi koje možete naći na policama. EU ima jedan od najviših standarda za sigurnost hrane na svijetu što nam potvrđuju relativno česta povlačenja proizvoda s tržišta. Iako se povlačenje proizvoda s polica može protumačiti kako nam hrana nije sigurna, ona dokazuju upravo suprotno. Potvrda su da sustav kontinuirano provjerava sve proizvode koji do nas dolaze. I povlači one koji imaju čak i minimalnu mogućnost utjecaja na zdravlje čovjeka.
Trend je uzgajanje bilja u svome vrtu. Što učiniti ako nemamo mogućnosti za takvu sadnju a želimo jesti provjereno prirodne i nezagađene namirnice?
-Ako nemate mogućnosti za vlastiti vrt ili kupovinu na tržnici gdje možete od provjerene osobe kupiti hranu za koju znate da nije tretirana pesticidima nikako ne treba odustati od voća i povrća. Obavezno ga operite, osobito ono koje ima jestivu koru i ono koje ćete jesti sirovo.
Dobre i loše masnoće
Riba i meso u prehrani – koliko često preporučujete tjedno konzumirati meso, odnosno ribu i čemu dajete prednost?
– Riba i meso su važni izvori proteina i mineralnih tvari. Osim toga sadrže i masnoće po čemu se zapravo i razlikuju. Meso je bogato zasićenim masnim kiselinama ili „lošim“ mastima. Dok je riba bogata „dobrim“ omega-3 mastima. „Loše“ masti povećavaju rizik za bolesti srca i krvožilnog sustava dok ih „dobre“ masti preveniraju. Problem današnje prehrane je preveliki unos mesa, a slabiji unos ribe. Meso bi trebalo jesti 2-3 puta tjedno, a ribu barem dva puta u tjednu.
Koliko smo svjesni toga da mediteransku prehranu zapravo u RH ne konzumiramo često?
– Mediteranska prehrana smatra se standardom za pravilnu prehranu. Činjenica da nas više od 50 posto ima prekomjernu tjelesnu masu i da Dalmacija ne zaostaje za kontinentalnim dijelom Hrvatske možemo reći da smo, nažalost, zanemarili mediteransku prehranu. Toga nismo svjesni dok nalazi krvi ne pokažu visok kolesterol, lipide, šećer.
Komponente obroka
Kako bi uopće trebao izgledati naš tanjur?
-Najvažnije je da pola vašeg tanjura odnosno obroka bude povrće. Sve komponente obroka su važne. Ali povrću dajem dodatnu prednost jer u praksi vidim da ga se najviše zanemaruje. Svaki obrok trebao bi sadržavati povrće ili kao prilog ili kao salatu. Četvrtina tanjura su žitarice ili škrobno povrće. Dakle – tjestenina, riža, kruh, krumpir, dok je preostala četvrtina namijenjena izvorima proteina – mesu, ribi, jajima ili grahoricama kao veganskom izvor proteina.
Kako ne jesti previše, imate li prijedloge za neke tzv. trikove koji bi nam mogli pomoći, posebno kada smo u gostima ili na zajedničkim večerama za stolom?
– Prvi savjet je da kad ste u gostima i kada je određena prigoda nije potrebno razmišljati o restrikcijama. Prehrana za nas znači puno više od kalorija, proteina, masti. Ipak, postoje određeni trikovi koji, ako ih se držite, mogu pružiti ravnotežu između uživanja s prijateljima na večeri i restrikcija. Prvo, na tanjur odmah stavite ono što planirate pojesti od ponuđenog na stolu. I potrudite se da vam izgleda kao što sam opisala ranije kada je riječ o raznovrsnosti namirnica. Kada obrok sadrži krumpir, rižu, tjesteninu ili njoke izbjegavajte kruh. Ako je ponuđeno više vrsta kolača i torti odaberite jednu. Ili ako želite sve probati uzmite manje komade od svega. Isto tako, imajte na umu da alkohol i sokovi dosta utječu na ukupni unos kalorija.
Roditelji daju primjer
Što preporučujete kada je riječ o djeci, nerijetko jedu previše, nezdravo, premalo se kreću?
– S obzirom na to da nam više od 30 posto djece ima prekomjernu tjelesnu masu teško je reći da imaju dobre prehrambene navike. Ono što mogu primijetiti u svojoj praksi je da su roditelji jako opterećeni početkom dohrane za bebe. Puno je informacija i važno je da provjerimo da dolaze od stručnjaka. S druge strane, jednom kada se djetetu uvedu sve namirnice, kao da prestaje ta briga oko prehrane, kako za dijete tako i za nas. Najbolje što možete je djetetu dati primjer svojim prehrambenim navikama. Izdvojite vrijeme da u danu barem jedan obrok jedete zajedno s djetetom za stolom bez distrakcija poput mobitela ili televizije. Djeca su često izbirljiva što zna biti frustrirajuće za roditelje, ali tu nema pametnijeg savjeta od – budite uporni! Pokušajte djetetu određenu namirnicu pripremiti na različite načine i ponuditi barem 5-6 puta.
