Posljednje istraživanje pokazalo je kako je medijan debljine novootkrivenih melanoma 1 milimetar, što je dvostruko manje nego 2012. godine. Također, bilježimo i bolje rezultate liječenja metastatskog melanoma.
Ove optimistične podatke iznosi nam prof.dr.sc. Davorin Herceg, internistički onkolog
Klinike za onkologiju, KBC-a Zagreb, podsjećajući o kakvoj je bolesti riječ.
– Melanom je zloćudni tumor koji nastaje množenjem melanocita odnosno stanica koje proizvode melanin, kožni pigment. Melanocita najviše ima u koži, nešto manje u sluznicama probavnog, urogenitalnoh sustava, sinusima, gornjem dišnom sustavu, ali i u oku. Iz stanica melanocita iz svih navedenih mjesta u tijelu može nastati melanom. Ipak najčešće melanom nastaje u koži – objašnjava prof. Herceg. Pojavnost posebno kožnog melanoma raste u zapadnom svijetu. Kožni je melanom uzročno povezan s UV zračenjem tako da je važno ne izlagati se pretjerano suncu, ne ići u solarij te koristiti zaštitne kreme s visokim faktorom.
Vrlo zloćudan tumor
Melanom je vrlo zloćudan tumor jer može dati metastaze u bilo koji dio tijela.
-Prema podacima nacionalnog Registra za rak u Hrvatskoj je 2020. umrlo 210 bolesnika. To bi značilo 0.37 posto svih uzroka smrti. Broj koji se u apsolutnim brojkama još uvijek čini dosta velik i koji bi se sigurno u sljedećim godinama trebao smanjivati – navodi.
Zašto se nadamo usprkos relativnom porastu pojavnosti, smanjenju broja uzroka smrti od melanoma? Kako bi se to dogodilo trebamo i dalje nastojati otkrivati melanom u ranijim fazama bolesti. Zasluga za njegovo rano otkrivanje ide – dermatolozima.
-Svjedoci smo velikih napora naših dermatologa koji u mnogim kampanjama nastoje otkriti bolest još u začetku. Kada je debljina melanoma manja od 1 milimetra, on je u 92 posto slučajeva izlječiv kiruškim zahvatom – napominje prof. Herceg.
U te optimistične vijesti ide i podatak kako su se hrvatski liječnici koji se bave dijagnostikom i liječenjem melanoma pridružili izgradnji jedinstvenog europskog registra za melanom, EUMelaReg.
– Riječ je o dugoročnom projektu izvan definiranih kliničkih ispitivanja koji se bavi bolesnicima s melanomom u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Rezultat je razvoj dugoročnog i održivog registra bolesnika koji bi dodatno potpomogao klinička i epidemiološka istraživanja te unaprijedio kliničku praksu i evaluaciju bolesnika. Radi se o prvom kliničkom registru u našoj kliničkoj onkologiji koji daje prve rezultate. Zasad su uključeni bolesnici iz naša dva najveća centra koji dijagnosticiraju i liječe melanom, KBC Sestre milosrdnice i KBC Zagreb – ističe prof. Herceg.
Kako bi se što više i ranije otkrili melanomi u nastajanju pokrenut je Nacionalni
program ranog otkrivanja melanoma.
Promjene u liječenju
Razlog za optimizam treba tražiti i u napretku liječenja.
-U posljednjih 10 godina učinjen je veliki napredak u liječenju neoperabilnog i metastatskog melanoma (IV stadij bolesti). Zahvaljujući razvitku imunoterapije inhibitora kontrolnih imunoloških točaka i ciljane terapije melanoma imamo dramatične promjene u liječenju bolesnika u IV stadiju bolesti. Ciljana terapija je učinkovita kod polovine melanoma ili kod onih koji imaju tzv. BRAF mutaciju. Ta terapija djeluje brzo i određeno vrijeme može kontrolirati i najteže oblike bolesti. No imunoterapija postiže kod značajnog dijela bolesnika duge odgovore pa je navedena terapija postala temelj sustavnog liječenja melanoma. – kaže prof. Herceg. Najavljuje kako će i naši bolesnici moći dobivati na teret HZZO-a najučinkovitiju terapiju za liječenje metastatskog melanoma: kombinacijsku imunoterapiju (ipilimumab + nivolumab). Prema podacima iz kliničkih studija, ali i iz podataka iz svakodnevne prakse moguće je očekivati dugotrajnu kontrolu bolesti u 50 posto bolesnika s metastatskom bolesti.
Prema podacima EUMelaReg, moguće je po prvi put analizirati i ishode liječenja bolesnika s metastatskim melanomom i u našoj zemlji. Bolesnici su bilježeni od 2016. kao godine kad je uvedena ciljana terapija i imunoterapija. Preliminarne analize utvrđuju medijan doživljenja 337 bolesnika u registru 22 mjeseci odnosno oko 45 posto bolesnika preživi dvije godine na terapiji. Od ove godine moći će se pratiti i evaluirati ishode bolesnika s cjelokupno dostupnom terapijom za liječenje IV stadija melanoma, kakva je već dostupna niz godina u zapadnoj Europi.
Ciljana terapija
Značajno poboljšanje u liječenju melanoma predstavljalo je i uvođenje adjuvantne ciljane
terapije i imunoterapije za visokorizične melanome za progresiju bolesti i metastaziranje. Dakle za bolesnike s debelim melanomima i sa zahvaćanjem regionalnih limfnih čvorova. Ukoliko se kod tih bolesnika sa stadijem III melanoma primijeni imunoterapija ili pak ciljana terapija kod BRAF pozitivnih melanoma moguće je očekivati smanjenje rizika ponovne pojave bolesti ili metastaziranja za 50 posto. Ta terapija je dostupna za bolesnike stadija III i u Hrvatskoj. Još je prerano za mjerenje ishoda takve terapije no i to će se moći kroz nekoliko godina pratiti i evaluirati.
