Portal ZdravljeAktualnoMag. Filipović s Rebra o ulozi fizioterapeuta u oporavku kardiokirurških pacijenata

Mag. Filipović s Rebra o ulozi fizioterapeuta u oporavku kardiokirurških pacijenata

Kad netko spomene riječ fizioterapeut, najčešće nas povezuju sa masažnim tehnikama, vježbanjem i raznim elektroprocedurama. Naime, fizioterapija je široko područje gdje se svatko od nas mora usavršavati s usko povezanom problematikom. Rad u Jedinici intenzivnog liječenja je izazov u fizioterapiji. Osim poznavanja svoje struke bitan je transdisciplinarni pristup između medicinskih sestara, anesteziologa i operatera-kardiokirurga i perfuzije. Znanje iz fizioterapije nije dovoljno za rad u najzahtjevnijoj intenzivnoj.

Kardiorespiratorna fizioterapija

Potrebno je poznavanje kirurške procedure, hemodinamskog statusa, poznavanje lijekova, a kao najbitnija stavka je znanje iz područja kardiorespiratorne fizioterapije da bi se pristupilo bržem oporavku nakon zahvata. Kardiorespiratorna fizioterapija obuhvaća poznavanje i rad sa mehaničkim ventilatorom kao i znanje o neinvazivnoj ventilaciji.
Kardiokirurški zahvati u Hrvatskoj izvode se u četiri referentna centra: Zagreb, Osijek, Rijeka, Split.
Osim elektivnih operativnih zahvata izvode se i najzahtjevnije operacije od transplantacije srca, transplantacije pluća do ugradnje raznih srčanih potpora. Nažalost, problemtika nje više učestala samo za stariju životnu dob, sve je više mlađih i djece. Sve više su nam prisutne privremene srčane potpore, ekstrakorporalna membranska oksigenacija (ECMO). Uz pomoć kanila uređaj preuzima krvotok te rasterećuje mikorard kako bi se oporavio ili kao most do trajne srčane potpore (pumpe) ili kao „bridge to transplant“. Pojedini bolesnici nemaju samo respiratorni problem već i neurološka odstupanja koja se u ranoj fazi fizikalne brže oporavljaju. Kardijalna kirurgija je uistinu zahtjevna i potreban je veliki napor da bi se se bolesnik što prije oporavio.

Nekad je fizikalna u Intenzivnoj bila minimalna, sad s novim smjernicama, voljom, znanjem i trudom doprinosimo bržem oporavku, kraćem boravku u Jil-u te utječemo na sprečavanje respiratornih komplikacija.

Iznenadili bi se koliko se doprinosi vertikalizacijom u sjedeći položaj, već prvi postoperativni dan bolesnici izvode aktivnu fizikalnu terapiju u sjedećem položaju. Rana fizikalna terapija u poslijeoperacijskom razdoblju obuhvaća: vježbe disanja, tehnike iskašljavanja, drenažne položaje, vježbe mobilnosti i gibljivosti gornjih i donjih ekstremiteta, ranu mobilizaciju,vertikalizaciju i edukaciju. U intenzivnoj je ustinu proces bolesnika posjesti, jer imaju drenove, određene lijekove te jako puno kablova za praćenje na monitorima kao i bolesnici koji su intubirani na mehaničkoj ventilaciji ili na raznim potporama. Rad fizioteraputa u Intenzivnoj je zahtjevan i prilagođava se trenutnoj problematici.

 

 

 

Više iz rubrike:
Povezani članci
Prvi put u Hrvatskoj

Endoskopski zahvat na aortalnom zalisku izveden na Rebru

ESTRO u KBC-u Zagreb

Radioterapija u Hrvatskoj na visokoj je razini – što nam još nedostaje?

Suvremena klinička praksa

Priprema prije operacije srca: zašto oporavak počinje još prije operacijske sale?

Ulaganje u javno zdravstvo

Novi uređaj za zračenje na Jordanovcu pušten je u rad

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Savjeti dr. Kljaković Gašpić

Zaštita od sunca - dermatologica donosi sve odgovore

Odluka Povjerenstva

Lijek za Duchenneovu mišićnu distrofiju na listi Zavoda

Proizvođači lijekova

Nikolina Dizdar Čehulić nova je predsjednica HUP-ove udruge

Ljeto s dr. Pezo

Ne u vodu nakon jela – mit ili istina? Odgovor saznajte od kardiologinje

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Ginekologica Matilda Mladinić

Menstruacija i kupanje u moru ili bazenu? Evo liječničkog odgovora

Predivna Lucija

Sigurna sam da mi je moja Cvita spasila život

Pacijenti i muke s Pravilnicima

Tko ima pravo na toplice? Evo popis dijagnoza i odgovor HZZO-a

Ljeto s dr. Pezo

Ne u vodu nakon jela – mit ili istina? Odgovor saznajte od kardiologinje

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
TERAPIJSKE DOBROBITI PLESA

Prof. Tanja Frančišković: Dok plešemo, “pleše” i mozak. To je ljekovito

Nađa Berbić

Prof. Degmečić: Kako prepoznati i liječiti PTSP

Marija Mihelić
Prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić

Partnerski odnos pacijenta i liječnika poboljšat će ishod liječenja

Redakcija

Psihologinja Kosanović: Podjela na pozitivne i negativne emocije nam šteti

Nađa Berbić