Američko kardiološko društvo i američko društvo za hipertenziju (ACC/AHA) izdalo je revidirane smjernice za dijagnostiku i terapiju povišenog krvnog tlaka. Koje su nove smjernice, odnosno najvažnije promjene? Pojašnjava nam doc. dr. sc. Vedrana Baraban, specijalistica interne medicine, subspec. kardiologije, voditeljica kardiološke amblante u Domu zdravlja u Đakovu.
– O povišenom krvnom tlaku i njegovu liječenju na svjetskoj razini vode brigu dva društva, Europsko i Američko društvo za hipertenziju. U dosadašnjim smjernicama stupnjevanje krvnog tlaka i načina liječenja istog bilo je donedavno ujednačeno. Točnije do kolovoza 2025. godine kad je Američko društvo za hipertenziju napravilo malu izmjenu, pojašnjava docentica Baraban.
Naše krovne ustanove zdravstva u RH prioritetno slijede smjenice Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju.
Agresivno liječenje krvnog tlaka
Do promjene je, kaže, došlo na bazi studija i zaključka da je povišen i visok krvni tlak u uskoj vezi s povećanim rizikom od pojave demencije, sve ranijeg pada kognitivnih funkcija, na neki način razvoja psihoorgannskih sindroma u sve mlađoj dobi.
Nadalje, povišen i visok krvni tlak i dalje predstavlja ozbiljnu komponentu sa ostalim čimbenicima rizika za nastanak brojnih neželjenih zdravstvenih događaja. To su moždani udari, koronarna bolest srca, zatajenje srca, nagle srčane i nesrčane smrti i drugo.
Posebno ozbiljnu i zahtjevnu skupinu, dodaje, čini visok krvni tlak kod trudnica, što dovodi do neizvjesnog te ponekad i letalnog ishoda po majku i dijete.
– Što se tiče novih smjernica o kojem govore Amerikanci, riječ je o tome da treba rano i agresivno krenuti s liječenjem krvnog tlaka. Oni smatraju povišen krvni tlak sve što je iznad 120/80mmHg. Povišen sistolički tlak je već od 120 do 129 mmHg, a za dijastolički smatraju da niti u normalnoj niti u povišenoj verziji ne smije biti viši od 80 hmHg, kaže naša sugovornica.
U Europi je liječenje drukčije, zasad
Sljedeći stupanj smatraju hipertenziju prvoga stupnja – sistolički tlak od 130 do 139 te dijastolički od 80 do 89 mmHg. Nadalje, prema njihovim najnovijim smjernicama ide hipertenzija drugog stupnja, potom ozbiljna hipertenzija i urgentno stanje hipertenzivne krize, nabraja doc. Baraban.
Razmišlja se, kaže nadalje, da se što ranije krene s liječenjem kako bi se izbjegle sve neželjene posljedice. Europsko društvo za hipertenziju za sada se drži smjernica iz 2024. Hoće li se one usaglasiti s američkim, ostaje nam vidjeti.
Povišeni tlak: promjene životnih navika prvi su korak u liječenju
Prema za sada još uvijek važećim europskim smjernicama sistolički tlak od 120 do 139 mmHg i 80 do 89 mmHg dijastola najprije se terapira promjenom životnih navika. Ne dobije li se adekvatan rezultat kroz tri do šest mjeseci, pojašnjava doc. Baraban, kod većine odraslih ljudi uključuje se kombinirana antihipertenziva terapija.
– Naše krovne ustanove zdravstva u RH prioritetno slijede smjenice Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju. Inače, svaka je smjernica rezultat čitavog niza studija na velikom broju ispitanika. Uglavnom takva istraživanja obuhvaćaju više kontinenata i dobnih skupina u dužem vremenskom razdoblju i pokazuju konkretne rezultate svih mogućih neželjenih ishoda ukoliko se s liječenjem krvnog tlaka ne krene što ranije, na što nas upućuju i ove novoobnovljene smjernice AHA, zaključuje doc. Baraban.
