Umor i oticanje noge kod zdravog i fit 47godišnjaka na kraju su bili simptomi – zatajivanja srca. Bolesti od koje od postavljanja dijagnoze kroz pet godina premine polovica oboljelih, a unutar godinu dana jedan od pet oboljelih.
Primjer ovog pacijenta iznijela je prim. dr. Ines Balint, obiteljska liječnica na predstavljanju prvog hrvatskog Mjeseca svjesnosti o zatajivanju srca. Sumnja na zatajivanje srca, brza dijagnostika koja je dovela do potvrde dijagnoze i potom liječenje koje može (i mora) biti uspješno, slučaj su kod ovog čovjeka koji danas normalno živi. Iz tog primjera, okupljeni na predstavljanju spomenute aktivnosti održanom u zagrebačkom Botaničkom vrtu, uvidjeli su više važnih podataka. Zatajivanje srca nije “stvar” isključivo starije populacije, biomarker koji potvrđuje dijagnozu kod nas se i dalje ne može obaviti na primarnoj razini, a time ni započeti liječenje dostupnim lijekovima. Kasnija dijagnoza – kasnije liječenje – viši rizik od fatalnih posljedica. Jednadžba je, dakle, jednostavna. I ujedinjena struka apelira da se to mora nužno i odmah mijenjati. Nositelji aktivnosti predstavljenih s ovim ciljem su Hrvatsko kardiološko društvo i zaklada Hrvatska kuća srca.
Najavljen niz aktivnosti
Akademik Davor Miličić, među ostalim, okupljenima je iznio nužnost uvođenja pretrage nt proBNP (biomarkera) u laboratorijima na primarnoj razini sustava. Osim što se pacijenta, koji je u mogućoj ozbiljnoj ugrozi, neće šetati po bolnicama, put do dijagnoze bio bi značajno brži što je kod zatajivanja srca iznimno važno. Jer s dijagnozom treba odmah započeti s učinkovitom terapijom. Kroz ovaj Mjesec, spomenuti inicijatori provodit će niz aktivnosti na više razina. S jedne strane zahtijevati opisane promjene unutar sustava dijagnostike i dostupnosti liječenja, s druge pružati informacije općoj javnosti kako prepoznati zatajivanje srca. U to ime slijedi tiskanje jasnog i informativnog letka, panel diskusija o zatajivanju srca, javnozdravstvena akcija kontrole čimbenika rizika, ali i pilot projekt kroz koji će se suradnjom KBC-a Zagreb i obiteljskih liječnika nastojati koordiniranim aktivnostima prepoznati pacijente u riziku i uputiti ih na vađenje krvi u ovu bolnicu.
Nužnost prevencije
Zatajivanje srca vodeća je zloćudna bolest današnjice, a u Hrvatskoj je procjena o čak 70 – 80 tisuća oboljelih. Najjednostavnije rečeno, do zatajivanja dolazi kad srce više ne može pumpati dovoljno krvi. Uzroci tomu su različiti, a pri čemu dominira aterosklerotska bolest krvnih žila srca. Naime, kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Čimbenici rizika poput povišenog tlaka, debljine, povišenih masnoća kod nas su ozbiljni javno zdravstveni problemi. Na nužnost prevencije ukazala je na predstavljanju Mjeseca svjesnosti o zatajivanju srca, dr. Ivana Portolan Pajić ispred Ministarstva zdravstva. Naglasila je važnost bolje dostupnosti spomenute pretrage radi boljih zdravstvenih ishoda.
– Važno je kontinuirano raditi na podizanju svijesti o čimbenicima rizika, poglavito o arterijskoj hipertenziji, povišenom kolesterolu i glukozi u krvi. Ali i o ponašajnim čimbenicima poput tjelesne neaktivnosti, pušenja, nezdrave prehrane. Nadamo se da ćemo ovim aktivnostima potaknuti građane na aktivniju ulogu u prepoznavanju bolesti obzirom da čak 40 posto osoba sa zatajivanjem srca ima simptome pet godina prije dijagnosticiranja bolesti. Uvođenjem biomarkera nt proBNP u primarne laboratorije te ranijim dijagnosticiranjem i liječenjem zatajivanja srca mogu se postići bolji ishodi liječenja i osigurati dulji i kvalitetniji život pcijentima – poručila je dr. Portolan Pajić.
U razgovor su se uključili i liječnici iz publike te je jasna podrška obiteljskih liječnika u provođenju ove inicijative. Mjesec svjesnosti o zatajivanju srca podržali su i AstraZeneca, Boehringer Ingelheim i Novartis.
