Dislipidemija, poremećaj razine masnoća u krvi, stručnjaci se slažu, trebao bi biti otkriven i praćen od djetinjstva.
U ranoj životnoj dobi još su moguće kontrole i praćenje te korekcija metabolizma masnoća od kojih naročito zabrinjava porodična hiperkolesterolemija. Riječ je o visokim razinama „lošeg“ LDL kolesterola koja se u pravilu otkriva kasno kada su ateroskleroza i bolesti krvožilnog sustava već uznapredovale. Nasljedna povećana razina lipida mora se i liječiti jer neminovno vodi srčanim i moždanim incidentima u ranoj odrasloj dobi. Prema istraživanjima, kako se navodi i u podacima Europskoga kardiološkog društva i Europskoga društva za aterosklerozu, smanjenje koncentracije LDL-a za 1 mmol/L uz terapiju smanjuje rizik od velikih nepovoljnih kardiovaskularnih incidenata za 22 posto, koronarnih incidenata za 23 posto i ukupne petogodišnje smrtnosti od 10 posto. Iako pokazuju učinak klase, izbor statina ovisi o visini željenoga terapijskog cilja. Ali treba uzeti u obzir moguće interakcije s ostalim lijekovima i pratećim bolestima.
Iako se većina kolesterola sintetizira endogeno, u organizmu, i preostali manji dio treba staviti pod kontrolu jer ga može povećati unos kolesterola hranom. Obično do toga dolazi zbog povećanog unosa kolesterola, zasićenih masnih kiselina te prevelikog unosa energetski bogate hrane. Zasićene masne kiseline snizuju razine zaštitnog HDL kolesterola koji čisti krvne žile i odstranjuje štetni LDL kolesterol.
Oleinska kiselina štiti krvne žile
Zato su u prehrani preporučljive mononezasićene ili jednostruko nezasićene masne kiseline, a nalazimo ih u biljnim i životinjskim izvorima masnoća. Štite od razvoja koronarne bolesti srca i inzulin neovisnog dijabetesa. Najznačajnija je oleinska kiselina. Njome je najbogatije maslinovo ulje. U nižoj mjeri imaju ga i suncokretovo, sojino i ulje repice. Kod prehrane koja je bogata jednostruko nezasićenim masnim kiselinama bolje je reguliran krvni tlak i poremećaj razine šećera u krvi. Jednako je važna prehrana bogata vlaknastim povrćem i voćem. Konzumacija lanenih sjemenki, orašastih plodova, ali ne u pretjeranim količinama jer su kalorični, tunom, plavom ribom, sitnim ribicama i drugim izvorima omega 3 masnih kiselina osnova su mediteranske prehrane koja je protektivna i preporučena.
Prehrana i aktivnost
Vitamini E, C, betakaroten i flavonoidi imaju antioksidantna svojstva koja mogu djelovati zaštitno protiv ateroskleroze. Premda će nasljedni poremećaji u mehanizmu lipida zahtijevati i liječenje nikako se ne smije zanemariti važnog životnog stila u kojemu su prehrana i tjelesna aktivnost osnovni instrumenti.
Kako navodi prof.dr.sc. Vjekoslav Krželj, ističući američka i kanadska iskustva, pozivajući se na Nacionalni kolesterol edukacijski program u SAD-u te Odbor za prehranu Američke pedijatrijske akademije stručnjaci se zalažu i za univerzalni probir od dječje dobi. Čak počevši od predškolske dobi, zatim u dobi od 10 godina te u adolescenciji. A ako su nalazi uredni tada bi kontrole kao što se preporučuje i odraslim zdravim ljudima, trebale biti najmanje svakih pet godina. Budući je dječja dob vrijeme kada se ranim intervencijama može spriječiti razvoj srčanih i moždanih bolesti, dijabetesa i mnogih malignih bolesti, stručnjaci upozoravaju kako bi prehrana djece morala biti jako promišljena, tjelesna aktivnost svakodnevna, a težina regulirana.
