Lipoprotein a, Lp(a), dugoročni je neovisni čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze i niza kardiovaskularnih bolesti, a u više od 90 posto slučajeva stvar je naslijeđa. Jednostavnom krvnom pretragom, koja se obavlja jedanput u životu, svaki građanin trebao bi znati svoju razinu Lp(a).
Prijedlog Hrvatskog kardiološkog društva te kardioloških autoriteta okupljenih po ovoj temi na konferenciji u HAZU, jest da se nalaz Lp(a) uvrsti u nacionalne preventivne preglede te u probir na porodičnu, nasljednu masnoću pri upisu djece u prvi razred.
– Još uvijek nemamo lijek koji će specifično regulirati Lp(a), ali moramo inzistirati na otkrivanju radi suzbijanja svih ostalih čimbenika kardiovaskularnog rizika za koje je dostupno liječenje. Lp(a) bi trebalo odrediti samo jednom u životu – pojasnio je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.
Lipoprotein, kako je opisao akademik Miličić, jako je bitna molekula koja nam pokazuje osobni rizik za razvoj aterosklerotske bolesti.
Briselska deklaracija
I od strane EU poruka oko ovog raširenog faktora kardiorizika je jasna – razinu Lp(a) treba izmjeriti općoj populaciji.
Očekuje se razvoj učinkovitih terapija pa time i suzbijanje ovako važnog faktora rizika za bolesti koje danas kako kod nas tako i na razini EU odnose najviše života.
– Briselska deklaracija izrazito daje naglasak na podizanje svijesti o tome kako u medicinskom svijetu tako i u općoj populaciji. Svijest o pogibelji povišenog kolesterola i LDL kolesterola je na priličnoj razini no svijest o ovom čimbeniku rizika, za koji se zna od 1963. godine, a nažalost još uvijek je svijest vrlo niska. Sad kad je terapija na pomolu mi moramo uložiti sve snage i shvatiti kolika je pogibelj od Lp(a) – poručio je akademik Željko Reiner.
