fbpx
back to top
NaslovnaZdravstvena pismenostHod - promjene, smetnje u kretanju i njihovi uzroci, vodič dr. Radića

Hod – promjene, smetnje u kretanju i njihovi uzroci, vodič dr. Radića

Što je hod?
Hod je aktivno kretanje tijela naizmjeničnim pokretima donjih udova što obično rezultira prenošenjem tijela s jednoga mjesta na drugo (lokomocija). Te su kretnje automatske, a jedino su započinjanje hoda i promjene u hodu (smjer, brzina, zaustavljanje) pod kontrolom volje. Funkcija hodanja vrlo je složena i obuhvaća niz stečenih refleksa pa zdravo dijete nauči hodati tek potkraj prve godine života. Koordinaciju pojedinih kretnji pri hodu obavlja mali mozak pa je pri njegovu oštećenju hod poremećen. Hod je i rezultat složenih međusobnih reakcija unutarnjih i vanjskih mehaničkih sila, što uključuje mnogobrojna mehanička zbivanja: naprezanje i trenje u zglobovima, dinamiku mišića kao aktivnoga činitelja kretnji, kosti kao poluge i dr. Živčani impulsi i kontrola djelovanja tih sila, uz mogućnost orijentacije u prostoru, rezultiraju pokretom, tj. korakom kojemu je svrha (u pojednostavnjenu, mehaničkom smislu) pomak težišta tijela.

Način hoda

Način hoda može biti raznolik, što ovisi o spolu i konstituciji osobe, stanju mišića, životnoj dobi, uhranjenosti, obući i dr., kao i o ritmu hodanja, umoru, kakvoći tla itd. Normalan hod umjerenom brzinom ritmičko je kretanje slijedom naizmjeničnih pokreta obiju nogu prema naprijed. Pritom se stopalo jedne noge osloni na podlogu prije nego što se stopalo druge noge odvoji od nje. Usklađeno (uglavnom automatizirano) djelovanje mišića omogućuje pri hodu pokret prema naprijed uz istodobno »nošenje« tijela. Suprotstavljajući se sili teži, djelovanje mišića osigurava potrebnu stabilnost zglobova, kako bi rad mišića pri samom pokretu bio učinkovit.

Što je nenormalan hod?

Nenormalan hod je promjena vašeg načina hodanja. Svačiji prirodni stil hodanja je jedinstven. Međutim, ozljede i medicinska stanja mogu utjecati na vaš način hodanja. Sve što utječe na vaš mozak, leđnu moždinu, noge ili stopala može promijeniti vaš hod. Neki uobičajeni primjeri nenormalnog hoda uključuju: šepanje, povlačenje nožnih prstiju, hod kratkim koracima, poteškoće u podnošenju težine vašeg tijela, poteškoće s koordinacijom. Drugi izraz za nenormalan hod je pokretna disfunkcija.

Koje su vrste nenormalnosti hoda?

Postoji nekoliko različitih tipova poremećaja hoda, a najčešći su:

Antalgični hod: antalgični hod je rezultat bolova. To je najčešći tip nenormalnog hoda i uzrokuje šepanje (izbjegavanje koračanja ili pritiska na zahvaćenu nogu ili stopalo).

Propulzivni hod (parkinsonski hod): ova vrsta hoda pogađa ljude s dijagnozom parkinsonizma ili Parkinsonove bolesti. Karakteristike propulzivnog hoda uključuju pognuto, kruto držanje i glavu i vrat savijene prema naprijed. Koraci su obično kratki i brzi kako bi se zadržalo težište (festinirajući hod).

Hod u obliku škara: ova vrsta hoda je dobila ime jer se koljena i bedra udaraju ili križaju u obliku škara kod hodanja. Koraci mogu biti spori i mali. Ova vrsta hoda obično pogađa ljude s dijagnozom spastične cerebralne paralize.

Spastični hod (hemiplegični hod): spastični hod uzrokuje hodanje s jednom ukočenom nogom. Kada se podigne ta nogu za početak hoda, ona se ili vuče ili zanjiše u polukružnom pokretu (cirkumdukcija). Ova vrsta hoda uobičajena je kod osoba s dijagnosticiranom cerebralnom paralizom, multiplom sklerozom ili moždanim udarom.

Peronealni hod: ova vrsta hoda uzrokuje visok korak, gdje se podiže kuk kako bi se noge podigle više od normalnog. Stopalo može izgledati mlohavo kada padne. Nožni prsti obično su usmjereni prema dolje i stružu tlom kod hodanja. Atrofija mišića ili ozljeda peronealnog živca (kao što je posljedica spinalne stenoze ili hernije diska), može uzrokovat ovu vrstu hoda.

Gegajući hod: gegajući se hod uzrokuje izražene pokrete gornjeg dijela tijela, što stvara geganje ili hodanje poput patke. Progresivna mišićna distrofija ili iščašenje kuka prisutna od rođenja mogu uzrokovati gegajući hod.

Pognuti hod: pognuti hod uzrokuje savijanje gležnjeva, koljena i kukova kod hodanja. Može izgledati kao da ćete se sagnuti dok hodate. Nožni prsti mogu se vući. Ova vrsta hoda je uobičajena kod cerebralne paralize.

Ostale vrste nenormalnosti hoda

Ataksični hod: ova vrsta hoda javlja se kod moždane degeneracije. Uzrokuje nepravilne korake koji utječu na sposobnost hodanja u ravnoj crti.

Vukući hod: hodanje bez potpunog odizanja stopala od tla. Uzrokuje povlačenje stopala. Klizajući hod: klizavi hod čest je kod ljudi koji su pogođeni paralizom ili slabošću gluteusnog područja (mišića u blizini kukova i stražnjice). Uzrokuje spor i dugačak korak. Gornji dio tijela može se trzati naprijed ili natrag kako bi se smanjila težina na zahvaćenoj nozi.

Koliko su česte nenormalnosti hoda?

Nenormalnosti u hodu su češće kako starite. Otprilike 15% ljudi iskusi nenormalnost hoda do 60. godine. Međutim, više od 80% ljudi starijih od 85 godina ima nenormalnost hoda. Manja je vjerojatnost da će djeca imati nenormalan hod osim ako nemaju neko zdravstveno stanje ili imaju ozljedu. Poremećaji hodanja su nenormalan obrazac hodanja s mnogo mogućih uzroka kao što su ozljeda, rana, problem unutarnjeg uha (ravnoteža) ili oštećenje živaca.

Koji su simptomi nenormalnosti hoda?

Znakovi i simptomi nenormalnosti hoda razlikuju se ovisno o vrsti stanja (bolesti) koju doživljavate. Neki od najčešćih simptoma uključuju: povlačenje nogu, osjećaj neravnoteže dok hodate, ukočeni mišići ili zglobovi u kukovima i nogama, njihanje s jedne strane na drugu pri svakom koraku (geganje), hodanje s glavom i vratom savijenim prema tlu, koračanje višim koracima od uobičajenih i spuštanje stopala pri svakom koraku, hod malim koracima, bol pri hodu.

Što uzrokuje nenormalnosti hoda?

Mnogo je mogućih uzroka i čimbenika koji pridonose poremećajima ili nenormalnostima u hodu. Najčešći uzroci uključuju: bol u zglobovima, ozljeda (uključujući prijelome kostiju ili uganuća), ranice na stopalima, žuljevi, urasli nokti, bradavice i kurje oči, cipele koje ne pristaju kako treba, tegobe s unutarnjim uhom, oštećenje živaca, problemi s vidom. Temeljna zdravstvena stanja koja mogu uzrokovati nenormalnosti u hodu uključuju: Parkinsonovu bolest ili parkinsonizam, multiplu sklerozu, moždani udar, artritis (bolesti zglobova), cerebralnu paralizu, stenozu (suženje) spinalog kanala s izraženim promjenama diska. Neki poremećaji hoda imaju više uzroka.

Čimbenici rizika i komplikacije

Možete biti više izloženi riziku od razvoja nenormalnosti hoda ako ste stariji od 60 godina, poglavito ako imate stanje koje utječe na vaše pokrete, zglobove, kosti, mišiće, mozak ili leđnu moždinu ili ste doživjeli ozljedu.

Komplikacije nenormalnosti hoda mogu uključivati: povećan rizik od padova ili ozljeda, slabost mišića, iznenadnu nesposobnost hodanja, bol, smanjenje sposobnosti održavanja samostalne pokretljivosti.

Kako se dijagnosticiraju nenormalnosti hoda?

Liječnik će dijagnosticirati nenormalnosti hoda tijekom pregleda. Uzeti će potpunu medicinsku povijest, kao i: procijeniti snagu mišića, tonus i koordinaciju. Provjeriti duljinu nogu (na primjer, umjetni kukovi mogu uzrokovati različite duljine nogu), provjeriti vid i krvni tlak, pregledati kralježnicu, procijeniti ravnotežu, procijeniti raspon pokreta zglobova koji se koriste za hodanje. Liječnik može provesti različite vrste testova kako bi saznao više o vrsti nenormalnosti hoda koju imate i što je uzrokuje. Možda će biti potrebni slikovni testovi poput rendgenske snimke i sl. i laboratorijski testovi.

Kako se liječe nenormalnosti hoda?

Liječenje nenormalnosti hoda je različito i ovisno je o vrsti hoda i uzroku. Mogućnosti liječenja mogu uključivati: lijekovi za liječenje temeljnog stanja poput artritisa, Parkinsonove bolesti ili multiple skleroze. Odmaranje ako imate ozljedu. Fizikalna terapija i vježbe jačanja. Kirurgija, uključujući zamjene kuka ili koljena. Korištenje pomagala za kretanje, poput štapa ili hodalice. Prilagodba obuće ili korištenje udlaga ili proteza. Ako imate nenormalan hod, vaš liječnik će vam dati upute za spriječavanje padova i ozljeda.

Postoje li nuspojave liječenja?

Razgovarajte s svojim liječnikom o nuspojavama liječenja prije nego što počnete liječenje. Nakon operacije možete osjetiti bol, oteklinu . Također možete osjetiti nuspojave koje se razlikuju ovisno o lijekovima koje vam liječnik propisuje.

Mogu li se spriječiti nenormalnosti hoda?

Ne možete spriječiti nenormalnosti hoda uzrokovane osnovnim zdravstvenim stanjem. Možete smanjiti rizik od ozljeda: nošenje zaštitne opreme tijekom bavljenja sportom ili rada na poslu. Osluškujte svoje tijelo i pravite stanke za odmor ili prekidajte aktivnosti kada se osjećate bolno. Odmaranje nakon ozljede kako bi se spriječila daljnja oštećenja. Trening za naporne aktivnosti korištenjem pravilne tehnike, jačanjem mišića i povećanjem fleksibilnosti. Redovito provjeravajte svoj vid.

Što mogu očekivati ako imam nenormalan hod?

Neke nenormalnosti u hodu su privremene i nestaju kada se vaše tijelo oporavi, posebno nakon ozljede. Drugi mogu biti doživotni i zahtijevaju stalno održavanje. Najvažniji dio vašeg pogleda usmjeren je na spriječavanje padova. Ozljede su česte ako nepravilno hodate. Vaš liječnik će vam dati upute o tome kako možete smanjiti rizik od ozljeda ako imate nenormalan hod. Mnogi ljudi smatraju da su pomoćni uređaji za kretanje, poput štapa ili hodalice, od pomoći. To poboljšava vašu sposobnost samostalnog hodanja. Oni također mogu poboljšati vaše samopouzdanje ako niste sigurni na nogama bez podrške. Ako imate poteškoće s obavljanjem svakodnevnih zadataka zbog stanja koje utječe na vašu pokretljivost, razgovarajte s liječnikom o načinima koji vam mogu pomoći kod kuće.
​ Posjetite liječnika ako: promijenite obrazac hodanja, osjećate bol pri hodu, imate osjećaj neravnoteže kada stojite, ne može hodati dobro kao inače.

Kada treba otići na hitnu?

Posjetite hitnu pomoć ili nazovite 194 (ili broj lokalne hitne službe) ako doživite ozljedu koja uzrokuje jaku bol ili oteklinu ili ako ne možete ustati ili se pomaknuti. Odmah se obratite hitnoj službi ako doživite pad ili drugu ozljedu.
Koja pitanja treba postaviti svom liječniku?
Što je uzrokovalo nenormalni hod? Trebam li operaciju? Koliko često trebam ići na fizikalnu terapiju? Trebam li koristiti štap ili hodalicu? Kako se zaštititi i spriječiti padove?

Zaključak

hod
doc. dr. sc. prim. Boris Radić, foto: privatna arhiva

Nenormalnosti hoda su česte i povećavaju se kako starite. Neke nenormalnosti hoda rezultat su temeljnog zdravstvenog stanja koje može nestati ili se smanjiti s liječenjem. Drugi mogu zahtijevati doživotnu njegu. Ako imate nenormalan hod, možda ste izloženi povećanom riziku od ozljeda i pada. Poduzmite korake da se zaštitite i obratite se liječniku za upute.

Dr.med. Borislav Radić, specijalist je neurologije i subspecijalist za cerebrovaskularne bolesti iz Poliklinike Medikol.

Podijelite članak:

Najnovije

Više iz rubrike

Izabrali čitatelji

Naše rubrike