Povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti, 13. svibnja, nutricionistica i rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb, dr. sc. Eva Pavić, ističe potrebu rane intervencije u riziku od predijabetesa.
Promjenom životnih navika sprječava se ili odgađa razvoj šećerne bolesti tipa 2. I dugoročno utječe na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i mikrovaskularnih komplikacija. Zdrava prehrana, kaže dr. Pavić, znači unos cjelovitih žitarica, mahunarki, nemasnog mesa, ribe, mliječnih proizvoda, maslinova ulja, orašastih plodova i sjemenki, sezonskog voća i povrća.
Veza soli i šećera
Nasuprot tome brza hrana, crveno meso, prerađevine i industrijski procesirana hrane s visokim udjelom transmasti, jednostavnih šećera i soli izravno je povezana s razvojem hipertenzije, šećerne bolesti, pretilosti.
Danas imamo čvrste dokaze da postoje snažne interakcije između unosa soli i šećera. Unos industrijski procesirane hrane s visokim udjelom soli i aditiva povezan je s povećanom potrošnjom zaslađenih pića, naglašava dr. Pavić. Brza hrana i pekarski proizvodi povećavaju tjelesnu masu, povisuju LDL kolesterol (loš) i snizuju HDL (dobar) kolesterol u krvi.
Ti proizvodi često sadrže i transmasne kiseline koje se stvaraju tijekom industrijske prerade i nalaze se u brzoj hrani, grickalicama i pekarskim proizvodima.
Preporučuje da se hranu koja sadrži transmasne kiseline u potpunosti izbjegava kao i onu koja sadrži veći broj aditiva. Posebno ističe glutamat koji blokira receptore za sitost te nas tako potiče da više jedemo. Kao alternativu navodi kurkumu, papriku, đumbir i ružmarin koji zamjenjuju umjetna bojila od kojih neka izazivaju alergije, pojačavaju simptome astme ili mogu izazvati sindrom hiperaktivnosti kod djece.
Na policama dućana danas se sve više nalaze „zdravije“ varijante proizvoda pa je važno educirati se i čitati deklaracije.
Kvalitetni izvori ugljikohidrata
Trebali bismo birati proizvode s niskim postotkom preporučenog dnevnog unosa ukupnih i zasićenih masti, soli i jednostavnih šećera. Ali zato s visokim postotkom ukupnih proteina, biljnih vlakana, vitamina i minerala. To ne znači da trebamo izbjegavati ugljikohidrate jer oni predstavljaju glavni izvor energije. No, prednost treba dati kvalitetnim izvorima složenih ugljikohidrata kao što su cjelovite žitarice, mahunarke, voće i povrće te mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi. Ugljikohidratna hrana koja u svom sastavu sadrži vlakna dulje se probavlja te doprinosi boljoj regulaciji glikemije, ističe dr. sc. Pavić.
Prema preporukama Europskog endokrinološkog društva i Europskog pedijatrijskog endokrinološkog društva treba smanjiti ili potpuno ograničiti unos brze hrane, unos gaziranih pića i hrane s visokim udjelom masti, soli i fruktozno-glukoznog sirupa.
S druge strane, preporučuje se povećati unos svježeg voća i povrća, uvesti svakodnevne uravnotežene redovite obroke i tjelesnu aktivnost, ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima.
