Osim za korekciju vida kontaktne se leće mogu koristiti u terapijske svrhe kod nekih bolesti i stanja oka poput keratokonusa (urođene slabosti tkiva rožnice koja dovodi do njene deformacije), lakših ozljeda rožnice i slično. Stoga smo dr. Tomislava Mušca, specijalista oftalmologije i subspecijalista dječje oftalmologije i strabologije, upitali kad djeca mogu početi nositi kontaktne leće i na što sve treba obratiti pozornost.
Korist veća od rizika
Najranija dob primjene kontaktnih leća ne ovisi samo o željama korisnika već o i potrebama liječenja. Kao i kod svih medicinskih postupaka i primjene lijekova leće kod najmlađih korisnika mogu se i trebaju propisivati ako je korist primjene značajno veća u odnosu na rizike. Nošenje kontaktnih leća nije samo „zgodno“ za korisnika leća već nažalost nosi i brojne rizike. Osobito ako se korisnik ne pridržava uputa liječnika, higijenskih pravila rukovanja lećama ili ih koristi unatoč pojavi znakova bolesti oka nespojive s korištenjem leća. Komplikacije ako se pridržavamo pravila nošenja nisu česte. Ali mogu biti devastirajuće i dovesti do ozbiljnih stanja koja uključuju gubitak vida. Da bi dijete bez prevelikog rizika moglo koristiti kontaktne leće moramo biti sigurni u njegovu sposobnost da prikladno njima rukuje, uz pomoć odrasle osobe ili kasnije samostalno uz nadzor, objašnjava dr. Mušac.
Stroga pravila
Ovaj liječnik Klinike za očne bolesti KBC-a Osijek objašnjava kako prikladno rukovanje kontaktnim lećama podrazumijeva strogo pridržavanje higijenskih pravila. Dakle, čiste ruke, redovito mijenjanje otopine za dezinfekciju, izbjegavanje dodira leća sa svim tjelesnim sekretima osim suzama.
Poznato je da je najveći broj ozbiljnih komplikacija nošenja kontaktnih leća vezan za infekcije koje su posljedica loše higijene. Također, moramo uzeti u obzir potpuno isključivanje dodira leća s vodom (slavina, bazeni, rijeke, jezera, more i sl.). To je zato što mikroorganizmi iz vode mogu kod nositelja leća izazvati ozbiljne infekcije oka. Kada se koriste leće moramo i pažljivo nadzirati stanja očiju. U slučaju bilo kakvog crvenila, peckanja, boli i slično odmah skinuti kontaktne leće. U slučaju da se stanje ne poboljša unutar nekoliko sati javiti se na pregled. Na końcu tu je i pravilna dezinfekcija kontaktnih leća u adekvatnim otopinama strogo se pridržavajući uputa proizvođača, govori dr. Mušac.
Oftalmološki pregled
Prije propisivanja kontaktnih leća potrebno je napraviti ozbiljan oftalmološki pregled. Tada će se odrediti korekcija vida za naočale („dioptrija“) i procijeniti zdravlje oka. Ali i odrediti mjere zakrivljenosti rožnice po kojima će se odrediti vrsta i oblik leća (meke, polutvrde, tvrde, terapijske za keratokonus i sl.) Ove preglede treba obavljati liječnik specijalist oftalmolog. Pregledi se obavljaju u oftalmološkim poliklinikama i ordinacijama. Na osječkom području najveći broj pacijenata pregleda se u Kabinetu za leće Doma zdravlja OBŽ u Osijeku.
Propisivanje na trošak zdravstvenog osiguranja tj. „na doznaku“ moguće je kod:
- velike dioptrije na oba oka
- velike razlike dioptrije na jednom i drugom oku
- značajno bolji vid s kontaktnim lećama u odnosu na naočale
- bolesti oka koje se liječe kontaktnim lećama.
Najčešće se kod djece propisuju meke kontaktne leće koje su ugodnije za nošenje, manja je vjerojatnost ispadanja i gubljenja. Prije svega nema mogućnosti ozljede oka lećom u slučaju incidentnih situacija poput udarca u oko. Moja preporuka su dnevne leće koje su nešto skuplje od mjesečnih, ali su izvrsne u smislu higijene i sigurnosti. To znači da svako jutro otvaramo novi par leća iz originalnog pakiranja, a navečer ih bacamo. Time izbjegavamo potrebu za čuvanjem, dezinfekcijom leća i mogućnost infekcije oka zbog stavljanja kontaminirane ili nedovoljno dezinficirane leće. Sve što smo rekli odnosi se i na odrasle nositelje kontaktnih leća.
No, treba osvijestiti da leće nisu samo zgodna kozmetika već nose i rizik značajnih komplikacija koje mogu dovesti do gubitka vida.
Zaključno možemo reći da ne postoji donja granica dobi za nošenje kontaktnih leća ako postoji dovoljno velika potreba za njihovim nošenjem. I ako smo sigurni da ćemo moći postići dovoljnu suradnju s djetetom i roditeljima oko pridržavanja pravila nošenja kontaktnih leća, poručuje dr. Tomislav Mušac.
