Prvi simptomi upale gingive (gingivitisa) su crvenilo i krvarenje koje se najčešće primjećuje prilikom četkanja zubi. Kasnije dolazi do mineralizacije plaka i nastanka zubnog kamenca koji se više ne može tako lako ukloniti. Plak koji se ne ukloni četkanjem, može uzrokovati odmicanje gingive od zuba stvarajući parodontne džepove u kojima se skupljaju bakterije. Daljnjom progresijom upale može doći do razaranja potporne strukture zuba i nastanka parodontitisa. O parodontnim bolestima i suvremenim načinima liječenja razgovarali smo s Matejom Tomasom dr.med.dent. iz Medicinskog centra Mursa pri Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku.
Koji su simptomi parodontne bolesti?
Zdrava gingiva je blijedoružičaste boje i ima izgled narančine kore, dok znakovi i simptomi parodontne bolesti mogu biti:
• Otečena gingiva, jarko crvene ili tamnocrvene boje koja je osjetljiva na dodir
• Gingiva koja lako krvari
• Pojava krvi tijekom pranja zubi ili upotrebe konca i interdentalne četkice
• Gingiva koja se povlači od zuba (zubi izgledaju duži nego inače)
• Neugodan zadah
• Gnoj između zuba i gingive
• Klimavost ili gubitak zuba
• Bolno žvakanje
• Nastanak praznih prostora između zubi uz promjenu zagriza.
Ukoliko se primijeti neki od navedenih simptoma potrebno je dogovoriti pregled kod doktora dentalne medicine.
Koje su danas mogućnosti terapije parodontne bolesti?
Cilj parodontološke terapije je kontrola postojeće infekcije i zaustavljanje bolesti ovisno o tome koliko je uznapredovala. U ranijim fazama, pravilno održavanje oralne higijene ključ je terapije, a doktor dentalne medicine savjetovat će vas o pravilnom održavanju. Pranje zubi barem dvaput dnevno – ujutro i uvečer prije odlaska na spavanje te poželjno, nakon svakog jela. Osim redovitog pranja zubi, doktor dentalne medicine može preporučiti i svakodnevno korištenje konca, interdentalnih četkica i antiseptika, vodica za ispiranje usta. Uz redovite preglede i profesionalno čišćenje zubi mogu uvelike poboljšati šanse za uspješno liječenje parodontne bolesti ili spriječiti daljnji razvoj.
Različite mogućnosti liječenja
U kasnijim fazama, liječenje može uključivati konzervativne postupke. Uključujući inicijalnu parodontnu terapiju koja se odnosi na dubinsko uklanjanje naslaga s površine korijena i iz parodontnog džepa uz primjenu antibiotika. Može se izvoditi kombinacijom instrumenata, laserom i zvučnim ili ultrazvučnim uređajima. Kod uznapredovalih faza bolesti koriste se različite kirurške metode kao što su redukcija džepova, koštana i tkivna regeneracija, koštani transplantati te vezivno-tkivni transplantati.
Često se postavlja pitanje je li ugradnja dentalnog implantata moguća za pacijente oboljele od parodontne bolesti?
Parodontitis je kronična infektivna bolest koja zahvaća alveolarnu kost koja podupire zube uzrokujući time klimavost i gubitak zubi. Obično je posljedica loše oralne higijene, a stres, pušenje ili sistemske bolesti (npr. dijabetes, reumatoidni artritis, Chronova bolest) mogu dodatno pogoršati kliničku sliku bolesti. Osim toga, nizom istraživanja parodontitis je utvrđen kao čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Bakterije koje se nalaze u parodontnim džepovima mogu se širiti putem krvi te dovesti do razvoja ateroskleroze i posljedično moždanog ili srčanog udara. Također, uzrokuju i upalu oko dentalnog implantata (peri-implantitis) i dovode do gubitka implantata. Kada govorimo o mogućnosti ugradnje dentalnog implantata za oboljele od parodontne bolesti treba reći da će većina biti kandidati za postupak sve dok se bolest uspješno liječi. Međutim, potrebno je odgoditi ugradnju dentalnog implantata sve dok parodontna bolest ne bude pod kontrolom.
Briga o kompletnom zdravlju
Kako spriječiti parodontne bolesti?
Za prevenciju razvoja parodontne bolesti preporučuje se:
• Prati zube najmanje dva puta dnevno (poželjno i nakon svakog obroka)
• Koristiti mekanu četkicu (preporučuje se i korištenje električne četkice za zube koja je učinkovitija u uklanjanju plaka) i mijenjati je svaka tri mjeseca
• Prati zube na pravilan način (doktor dentalne medicine može pomoći u poboljšanju tehnike)
• Redovito čistiti međuzubne prostore koncem i interdentalnim četkicama
• Koristiti tekućinu za ispiranje usta kako bi se reducirao plak
• Redovito posjećivati doktora dentalne medicine (barem dvaput godišnje) radi pregleda i profesionalnog čišćenja zuba
• Prestati pušiti ili žvakati duhan.
Pravilnim održavanjem oralne higijene, kontroliranjem bolesti i stanja koje mogu utjecati na zdravlje zubi značajno se povećava vjerojatnost liječenja ili sprečavanja razvoja parodontnih bolesti. S obzirom na njihov utjecaj na cijeli organizam može se zaključiti kako održavanje oralne higijene nije samo briga o zubima već i važan korak u brizi o kompletnom zdravlju.
