Realističan pristup mršavljenju i debljina kao nacionalni zdravstveni problem, odlika je novih hrvatskih smjernica za liječenje odraslih osoba s debljinom.
Prema navodima Eurostata od svih zemalja EU Hrvatska ima najveći broj osoba s preuhranjenošću ili debljinom. Samo 34 posto odraslih imalo je 2019. godine normalnu tjelesnu masu. Čak dvije trećine stanovništva, 65 posto imale su prekomjernu težinu. Od toga je bilo 23 posto osoba s debljinom, a 42 posto s preuhranjenošću.
Dnevno 500 kcal manje
Premda uključuje širok pristup – od psihološkog, farmakoterapijskog do kirurškog liječenja, cilj je aktivan pristup liječnika svakom pacijentu. Naglašava se primjerena komunikacija, motivacijski razgovor i edukacija.
Smanjenje prekomjerne tjelesne mase i njezino održavanje temelji se na kombinaciji prehrane čija je energetska vrijednost za 500 kcal manja od dnevnih potreba.
Farmakoterapija se preporučuje kod preuhranjenosti i prisutnosti još neke bolesti, kao dodatak manjem unosu kalorija i povećanju tjelesne aktivnosti. Riječ je o osobama s indeksom tjelesne mase od 27 do 30. Kod ITM 35 ili 40 s ili bez pratećih bolesti preporučuje se barijatrijska kirurgija.
5 koraka za svakog liječnika
Smjernice sugeriraju pet koraka za svakog liječnika koje može koristiti u liječenju osoba s prekomjernom tjelesnom masom. Prepoznati, kako bi se pacijenta motiviralo i stvorio suradnički odnos. Procijeniti, utvrđivanje uzroka i mogućih prepreka liječenju. Preporučiti, savjetima o promjeni životnog stila, uz savjete o psihološkoj, farmakološkoj i kirurškoj terapiji. Postaviti cilj; realno i s individualiziranim planom liječenja. Pratiti, tj. stalno biti u kontaktu i procjenjivati napredak.
Zanimljivost je da se način na koji liječnik komunicira ocjenjuje ključnim za dobar ishod liječenja. Uz to cjelovit uvid u stanje pacijenta i holistički pristup.
Stigma i unutar struke
Uz ITM trebalo bi pridobiti pacijenta da u toploj, suradničkoj atmosferi razumijevanja obavi cjelovitiju medicinsku obradu. naglašava se i važnost stigme i u tom kontekstu prepoznavanje vlastitih, liječničkih stavova prema osobama s debljinom.
Navedimo samo jedan, upućenima već poznat primjer. U prvom redu se imenuje osoba, a onda dijagnoza. Ispravno je dakle reći osoba s debljinom, a nikako debela osoba. To je samo jedan od načina postizanja terapijskog savezništva jer mnoge osobe nisu motivirane na ozbiljnije životne promjene.
Cjelovitost u sagledavanju problema
Cjelovit pristup znači da pravilnim izborom pitanja koja smjernice navode liječnik dobije uvid u često posve zanemarene faktore poput genetike, okolišnih faktora, stresnih situacija aktualnih ili trajnih, lijekova koji mogu uzrokovati debljinu, drugih bolesti, sociokulturološke prakse i uvjerenja, endokrinoloških poremećaja i mnogo čega drugog.
Tablice navode niz od desetak pretraga koje bi nužno trebalo provesti, po potrebi i proširiti, te moguće posljedice pretilosti i debljine koje obuhvaćaju sve organske sustave.
Realan plan za svaku osobu
Količina gubitka tjelesne mase ne ovisi samo o individualnom naporu nego i o biološkim i psihosocijalnim čimbenicima. No, pravilo je kako maksimalan gubitak tjelesne mase u najkraćem mogućem roku sigurno nije dobra opcija.
Sugerira se gubitak 5 do 10 posto tjelesne mase za značajne zdravstvene koristi i smanjenje mogućih bolesti kao posljedice. No, problem je i dugoročnost te psihološka potpora i dobar plan aktivnosti i prehrane. Dugoročno kompenzacijski mehanizmi mogu ponovo dovesti do prejedanja.
Opseg struka jako važan
Uz to se ističe važnost smanjenja opsega struka čak i važnijim od samog gubitka tjelesne mase jer je on povezan s visceralnim mastima. A one se smatraju još rizičnijim za kardiometaboličke rizike. Kod muškaraca alarm počinje kad je opseg struka 90 i više cm, kod žena 80 i više.
Zanimljiv je odnos prema istinskom prepoznavanju gladi i sitosti koji je kod prejedanja poremećen. Stručnjaci preporučuju kao najbolji izbor mediteransku prehranu. Objašnjavaju, osjećaj gladi pojavljuje se 4 do 5 sati nakon obroka. Obrok treba biti polagan, u mirnom okruženju, zalogaj po zalogaj, bez gledanja TV-a ili zaslona pametnih telefona.
Što treba biti na tanjuru?
Pojednostavljeni prikaz mediteranske prehrane koja zasad slovi kao najsuspješnija i najzdravija, pokazuje i kako tanjur treba izgledati. Polovicu bi trebalo ispuniti povrćem, četvrtinu proteinima (meso, riba, sir), četvrtinu škrobna hrana i žitarice.
Voće je izvan tanjura jer može služiti kao međuobrok kao i orašasti plodovi, fermentirani proizvodi. Večernji bi obrok trebao biti lagan i 2-3 sata prije noćnog odmora. Od kvalitetnih biljnih ulja preporučuje se maslinovo, ali i druga. Pet dnevnih obroka od kojih najmanje tri glavna, ostalo su međuobroci. Grickalica nema. Voće i povrće najbolje je konzumirati sirovo, ali termička obrada uključuje kuhanje, pirjanje, pečenje u pećnici bez masti, nikako prženje ili pohanje. Glavno i najbolje piće je voda.
Tjelesna aktivnost neizostavna
Preporučena količina tjelesne aktivnosti koja potiče gubljenje visceralne masti tj. opseg struka je 300 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta ili 150 minuta intenzivnije aktivnosti tjedno. Aktivnost se može podijeliti i na 10-minutna razdoblja ako je tako lakše.
Plivanje, gimnastika, hodanje, bicikliranje, vježbe u vodi, sve je dobro. Procjenjuje se da uz niskokaloričnu dijetu i redovito kretanje, za 6 mjeseci dolazi do gubitka 7 do 10 posto tjelesne mase.
Nacionalni značaj
Autori ocjenjuju kako je pitanje sprečavanja prekomjerne tjelesne težine i njezina liječenja od nacionalne važnosti. Stoga se tiče baš svakog zdravstvenog djelatnika i zato su nastale racionalne, jednostavne i provedive smjernice. One ipak zahtijevaju multidisciplinarni pristup i uključivanje mnogih stručnjaka. Od obiteljskih liječnika, internista, gastroenterologa, kardiologa, nutricionista, psihologa, a i kirurga. Savjetovanje o lijekovima odobrenima u Hrvatskoj protiv debljine većinom su dodatni dio kompleksne terapije.
