Kada je pitate da vam nešto kaže o sebi i svojoj užoj specijalnosti ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, dr. Maja Grba Bujević, odmah će vam reći da među sadašnjim i bivšim djelatnicima hitne medicinske službe (HMS) odavno postoji izreka “Jednom hitnjak, uvijek hitnjak!” i da je ta izreka najbolje opisuje. Kao uostalom i sve kolegice i kolege koji su se hitnom medicinom “zarazili” nakon prve intervencije, uspješne reanimacije ili zbrinute traume.
Iznimno obrazovanje
Kako i sama priznaje hitna medicina duboko je upisana u njen genetski kod te joj je posvetila većinu karijere. Kao liječnica u izvanbolničkom HMS-u, ali i kao ravnateljica HZHM-a. Za unapređenje te plemenite djelatnosti zalaže se i kao potpredsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora. U doba kada je birala specijalizaciju, nije postojala specijalizacija iz hitne medicine. Tako je specijalizirala anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je dva poslijediplomska studija, Kliničku onkologiju i Anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje te obranila magisterij. Stekla je i naziv primarijus. Završila stručno usavršavanje Menadžer u zdravstvu, ali i niz međunarodno priznatih tečajeva medicinskog usavršavanja iz hitne medicine.
Ističe da s obzirom na to da se medicina iz dana u dan razvija danas proces učenja ne završava formalnim obrazovanjem. Zdravstveni djelatnici moraju stalno biti u potrazi za novim, boljim načinima i metodama liječenja. Parafrazirajući Alberta Einsteina dodaje da je medicina kao vožnja biciklom, treba neprestano ići naprijed, bez zaustavljanja, da se ne izgubi ravnoteža.
Što sve radi Zavod
Molim predstavite Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM)?
HZHM je javna zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti hitne medicine i telemedicine na području Hrvatske, a uz mene ima 24 zaposlenika. Dobar tim temelj je uspješnog poslovanja. Imam sreću da sam se okružila motiviranim i kvalitetnim suradnicima. Nismo velik Zavod, ali smo itekako usredotočeni na postavljene ciljeve i konkretne rezultate. Temeljna nam je misija osigurati brzu i dostupnu hitnu medicinsku skrb svim našim građanima i posjetiteljima kroz jedinstven sustav hitne medicine u Hrvatskoj. Uporabom telemedicine olakšati pružanje vrhunskih specijalističkih zdravstvenih usluga u svim dijelovima zemlje, uključujući otoke, ruralna i prometno izolirana područja. Kontinuiranom suradnjom sa županijskim zavodima za hitnu medicinu, bolničkim HMS-om i ostalim sudionicima u procesu zbrinjavanja hitnog pacijenta osiguravamo provođenje mjera hitnog zdravstvenog zbrinjavanja, hitnog prijevoza oboljelih i ozlijeđenih osoba u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu te zdravstvenog zbrinjavanja za vrijeme prijevoza.
Predlažemo i oblikujemo edukacijske programe cjeloživotnog obrazovanja. Sudjelujemo u provedbi i nadziremo edukaciju i stručno usavršavanje djelatnika HMS-a. Reguliramo uvođenje telemedicinskih usluga u zdravstveni sustav odnosno pružanje zdravstvenih usluga na daljinu uporabom informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Strateški razvijamo sustav hitne medicine i telemedicine s orijentacijom na još povoljnija organizacijska rješenja koja će osigurati učinkovitije i kvalitetnije, dostupnije i ravnomjernije pružanje zdravstvene skrbi na području Hrvatske. Ali i omogućiti građanima da sami participiraju u brizi za svoje i tuđe zdravlje. Stoga u suradnji sa županijskim zavodima za hitnu medicinu te partnerima iz lokalne zajednice, zemlje i inozemstva, osmišljavamo, kreiramo i provodimo niz projekata. Svi oni doprinose unapređenju znanja i vještina djelatnika HMS-a, modernizaciji njihova radnog okruženja te u konačnici kvalitetnijoj hitnoj medicinskoj skrbi i telemedicinskoj usluzi.
Godišnje 1,5 milijun intervencija
Koliko dnevno pacijenata ima HMS i zbog čega sve dolaze? S čime se sve susrećete u svom radu?
Prema podacima s kojima raspolažemo, djelatnici izvanbolničkog i bolničkog HMS-a godišnje odrade do 1,500.000 intervencija. To znači da na dnevnoj bazi spase na stotinu života. Brojni su razlozi pozivanja izvanbolničkog HMS-a i dolazaka u objedinjene hitne bolničke prijeme (OHBP). No, gledajući na državnoj razini, najučestaliji razlozi izlaska tima HMS-a na teren su intervencije vezane za simptome i bolesti cirkulacijskog kao što je visoki krvni tlak, srčane bolesti, cerebrovaskularne bolesti, bolesti dišnog i probavnog sustava, zatim ozljede te bolesti mišićno- koštanog sustava. Najveći broj pacijenta zbrinutih u OHBP-ovima imalo je kardijalne simptome te ozljede zadobivene u nesrećama.
Kada se događa “pritisak” pacijenata na HMS, je li to u ljetnim mjesecima zbog toplotnih udara ili u zimskim kada ljudi doživljavaju razne traume?
Iako je rad u HMS-u nepredvidiv, svako godišnje doba ima svoje “vjesnike” – intervencije koje su uobičajene za to doba godine. S prvim zrakama sunca u proljeće djelatnici HMS-a često zbrinjavaju pacijente koji su pali s motocikla, bicikla, romobila i slično. Dok su zimi uobičajene traume uslijed pada na poledici, ali i brojna druga hitna stanja.
Ipak, najveći pritisak na HMS je u ljetnim mjesecima zbog velikog broja turista na našoj obali. Ali i u kontinentalnim dijelovima te povećanog intenziteta prometa u ovom dijelu godine. Broj stanovnika nekih turističkih odredišta ljeti se znatno poveća što neminovno za sobom povlači i veći broj intervencija. Kako bi osigurali pravodobnu i kvalitetnu hitnu medicinsku skrb svakom pojedincu redovite timove HMS-a tijekom turističke sezone “pojačavamo” dodatnim timovima. Njih raspoređujemo na frekventne lokacije duž naših prometnica. Ove godine osigurano je 15 dodatnih timova HMS-a. Oni će 24 sata na dan brinuti o zdravstvenoj sigurnosti naših građana i turista na državnim cestama i autocestama.
Poseban izazov za organizaciju rada HMS-a predstavljaju otoci, ali i udaljena, teško dostupna i ruralna područja. Za zbrinjavanje i prijevoz životno ugroženih pacijenta s tih područja tijekom cijele godine koristimo vojne i policijske helikoptere s bazama u Dubrovniku, Splitu te Krku. Time značajno skraćujemo vrijeme transporta do bolnice i osiguravamo veću dostupnost hitne medicinske skrbi. Osim s helikopterima, hitne pacijente koji se nalaze na otocima i cestovno nedostupnim priobalnim mjestima, zbrinjava se i pomorskim putem. Za tu potrebu zasad se koriste plovila Obalne straže, lučkih kapetanija, ali i redovnih trajektnih linija.
Otoke i obalno područje RH dodatno ćemo povezati uspostavom hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama. Flota za pružanje hitne medicinske skrbi sastojat će se od šest potpuno opremljenih brodica koje će svoje vezove imati u Dubrovniku, Malom Lošinju, Rabu, Supetru, Šibeniku i Zadru. Brodice će moći ploviti i u najtežim uvjetima, poput olujnog nevremena, a krajem iduće godine bi trebale biti u moru u punoj funkciji.
Broj intervencija HMS-a tijekom turističke sezone obično se udvostruči. Stoga apeliram na građane i turiste da za sva stanja koja nisu hitna, dakle neposredno ne ugrožavaju njihov život, zdravstvenu pomoć potraže kod liječnika obiteljske medicine i u turističkim ambulantama. Tako bi se rasteretio izvanbolnički i bolnički HMS. Zbrinjavanje mnogobrojnih turista na atraktivnim lokacijama duž naše obale ne može se riješiti samo Mrežom hitne medicine. Nego uskom suradnjom svih koji žele pozicionirati Hrvatsku kao vodeću turističku destinaciju.
Projekt hitne helikopterske službe
Imate li u HMS-u sve potrebne instrumente i aparate i treba li vam još što?
Sustav hitne medicine reguliran je jasno propisanim standardima i edukacijskim programima. Oni su uređeni zakonskim i podzakonskim aktima te su obvezujući za sve institucije koje se bave hitnom medicinom u Hrvatskoj. Građanima i posjetiteljima RH danas je na raspolaganju:
- 709 timova HMS-a s liječnikom
- 205 timova s medicinskim sestrama i tehničarima
- 31 tim pripravnosti
- u bolnicama uspostavljena 24 objedinjena hitna bolnička prijema s odgovarajućim standardiziranim procesom rada.
Kao što sam već spomenula, uvedena je specijalizacija hitne medicine. Standardizirana su vozila, medicinska oprema, uređaji i pribor kao i postupci zbrinjavanja hitnih pacijenata. U tijeku je spomenuta uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama. Da bi sustav bio kompletan potrebno je uvesti još namjensku Helikoptersku hitnu medicinsku službu (HHMS) koja će nadopunjavati zemaljsku i pomorsku.
Kada minute odlučuju o životu i smrti HHMS je brz i primjeren način da se naglo oboljeloj ili ozlijeđenoj osobi pruži hitna medicinska skrb na terenu i osigura definitivna medicinska skrb u odgovarajućoj bolnici unutar “zlatnog sata”.
Zahvaljujući tehničkoj pomoći Europske komisije razvija se model uspostave HHMS-a koji će, vjerujem, biti realiziran u sljedećih par godina. Do tad, ne možemo biti nezadovoljni suradnjom s vojskom i policijom koji su nam ustupili svoje helikoptere u tri baze, a uz pomoć kojih je dosad spašeno na stotine života s otoka, udaljenih i teško dostupnih lokacija.
Je li vam porastao opseg posla zadnjih godina, pogotovo za vrijeme covida?
Proteklo razdoblje bilo je iznimno teško za zdravstveni sustav. Poglavito za Hitnu koja je uvijek na prvoj liniji u zbrinjavanju pacijenata. Tako je i u ovoj epidemiološkoj krizi bez presedana odigrala ključnu ulogu. Iznimno sam ponosna što je znanje, profesionalnost i predanost naših djelatnika prepoznato i van granica.
Analiza zdravstvenih sustava u devet europskih zemalja pokazala je da je hrvatska hitna medicinska služba, uz onu u Francuskoj, najbolje funkcionirala tijekom pandemije.
Prema podacima s kojima raspolažemo, pandemija bolesti COVID-19 nije utjecala na povećanje broja pacijenata. No, utjecala je na povećan broj poziva medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama na broj 194. Tijekom protekle dvije godine medicinski dispečeri zaprimili su više od dva milijuna poziva. To znači da su na razini RH u prosjeku dnevno odgovorili na gotovo 3000 poziva. Na samom početku pandemije poseban izazov izvanbolničkom HMS-u predstavljalo je obavezno oblačenje i svlačenje zaštitne opreme te dezinfekcija vozila nakon svakog koronavirusom zaraženog pacijenta. Ali i produženo vrijeme primopredaje pacijenta na daljnje bolničko liječenje zbog popunjenosti mjesta u izolacijama pojedinih OHBP-ova.
Županijski zavodi za hitnu medicinu borili su se sa stalnim promjenama organizacije rada timova uslijed obolijevanja ili samoizolacije djelatnika. Međutim, brzo smo se navikli na pandemijske uvjete rada. Svaki djelatnik preuzeo je dio odgovornosti. Svatko je dao svoj maksimum kako bi zajednički osigurali pravodobnu zdravstvenu skrb svim pacijentima. I na tome im i ovim putem još jednom hvala.
Unatoč pandemiji, primjetili smo da i dalje velik broj pacijenata koji traže pomoć, bilo izvanbolničkog, bilo bolničkog HMS-a, nisu hitni pacijenti. Samo prošle godine imali smo ih 58 posto.
Pacijenti čije zdravstveno stanje neposredno ne ugrožava njihov život, ali zahtjeva zdravstvenu skrb koja im na drugim mjestima nije dostupna, usporavaju rad HMS-a. Tako dovode u opasnost živote ljudi koji imaju neko stvarno hitno stanje. Svakako ćemo nastaviti s kampanjom edukacije građana o hitnim stanjima koja zahtijevaju intervenciju HMS-a. Za to smo i izradili letak “Hitna medicinska služba”.
No, cjelovito rješenje ovog pitanja zahtjeva uvođenje promjena u način i organizaciju rada svih dionika u zdravstvenom sustavu. Kako bi se racionalizirali postojeći ljudski, materijalni i financijski kapaciteti te osigurala pravodobna zdravstvena skrb za sve pacijente.
Što nam svima preporučujete za ove nesnosne vrućine?
S obzirom na najavljene velike vrućine te već uobičajenu gužvu u ljetnim mjesecima svim našim građanima i posjetiteljima savjetujemo da slijede preporuke za zaštitu od vrućine . Njih je izradila radna skupina Ministarstva zdravstva. Svi građani i posjetitelji RH, ako nisu sigurni je li njihovo stanje hitno, uvijek mogu kontaktirati medicinskog dispečera na broj 194 koji će im dati upute za daljnje postupanje. No, važno je da na vrijeme prepoznaju znakove toplinskog udara, a još važnije da ih preveniraju.
Glavobolja i vrtoglavica, nelagoda, uznemirenost i smetenost, ubrzani puls, crvena, topla i suha koža, povišena tjelesna temperatura koja je iznad 40 °C, poremećaj ili potpuni gubitak svijesti znakovi su toplinskog udara. Isti se može spriječiti izbjegavanjem boravaka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana od 10 do 17 sati. No, nažalost osobe koje rade na otvorenom ovaj savjet ne mogu primijeniti. Svima, a posebno njima, preporučujemo da unose dovoljno tekućine te izbjegavaju kavu, alkohol i gazirana pića. Da jedu lako probavljivu hranu poput juhe, povrća i voća, a izbjegavaju masnu i jako začinjenu hranu.
Na visokim temperaturama pomoći će prozračna i svijetla odjeća, lagana obuća, šešir i sunčane naočale, ali i tuširanje u mlakoj vodi. Posebno apeliramo na roditelje i staratelje da djecu ne ostavljaju samu na suncu i u parkiranim vozilima. I na sve vlasnike kućnih ljubimaca da životinje ne ostavljaju u vozilima. Ako je moguće, treba izbjegavati teške tjelesne napore ili ih barem obavljati u najhladnije doba dana što je obično ujutro do 7 sati i poslijepodne nakon 17. Također, pozivamo vozače da na put ne kreću u najtoplijem dijelu dana i da unose dovoljno tekućine.
Temperaturu u automobilu treba snižavati postupno, osobito ako je dugo bio izložen suncu. Prije kretanja vozilo možete prozračiti otvaranjem vrata. Zadnjih 15ak minuta vožnje vozači bi trebali isključiti klima uređaj. Tako bi se nakon izlaska iz vozila lakše prilagodili vanjskoj temperaturi. Isti savjet trebali bi primijeniti i svi koji koriste klima uređaj u svojim domovima ili na radnim mjestima. Temperaturu trebaju održavati na maksimalnoj razlici od 7 °C u odnosu na atmosfersku. Veća odstupanja mogu izazvati zdravstvene probleme.
U slučaju da se nađete u blizini osobe koja je doživjela toplinski udar pozovite HMS na broj 194. Premjestite ju u hlad ili hladniji prostor. Uklonite što više vanjske odjeće. Ako je bez svijesti, a diše postavite ju u bočni položaj. Hladite ju mokrim oblozima dok se temperatura ne spusti ispod 38 °C. Pokušajte stvoriti umjetni vjetar lepezom, novinama i slično.
S obzirom na pojačan intenzitet prometa na cestama, želim upozoriti na važnost hitnog koridora. Brzina reakcije i dostupnost odlučujući su čimbenici učinkovitosti HMS-a. kad u prometu naiđete na vozilo HMS-a pod rotacijom i s upaljenim sirenama imajte na umu da malim pomicanjem vozila lijevo ili desno unesrećenoj osobi doslovno stvarate koridor za život.
Hitni koridor povećava mogućnost preživljavanja osoba stradalih u prometnim nesrećama. Izravno utječe na smanjenje stope invaliditeta, morbiditeta i mortaliteta. Stoga apeliram na vozače da budu savjesni i odgovorni u prometu i omoguće prolaz vozilima HMS-a, vatrogasaca i policije.
Prvostupnici sestrinstva u hitnoj
Upućuju li se neobični ili kakvi drugi pozivi, osim onih standardnih, na Hitnu medicinsku službu, te jeste li imali neki slučaj iz hitne kojeg se i danas sjećate?
Zbog specifičnosti djelatnosti hitne medicine rada na terenu, u ambulanti i bolnici, u svim mogućim vremenskim prilikama i neprilikama, danju, noću, blagdanima i vikendima djelatnicima HMS-a zanimljivih slučajeva i anegdota iz smjena ne nedostaje. Od onih smiješnih, ali i opasnih poput napada kućnih ljubimaca na tim HMS-a. Preko teških no uspješnih reanimacija do onih rijetkih, ali jedinstvenih intervencija, poput poroda.
Vaši planovi u budućnosti za HZHM, koji su i u kojem periodu ih mislite realizirati?
Ispred nas su brojni izazovi. Uz spomenutu uspostavu pomorskog i helikopterskog HMS-a, planiramo provesti i druge projekte koji jamče osnaživanje sustava hitne medicine i telemedicine u Hrvatskoj. U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pokrenut je projekt specijalističkog usavršavanja prvostupnika sestrinstva u hitnoj medicini. Njim će se osigurati preduvjeti za proširenje kompetencija i ovlasti medicinskih sestara i tehničara potrebnih za njihov samostalan rad u izvanbolničkom HMS-u.
HZHM je dobio tehničku pomoć Europske komisije za izgradnju nacionalnog telemedicinskog okvira proširenja telemedicinskih usluga. To će stvoriti preduvjete za povezivanje vozila HMS-a i OHBP-a u svrhu prijenosa vitalnih parametara pacijenata iz vozila u realnom vremenu. Time će se osigurati medicinska podrška mladim liječnicima izvanbolničkog HMS-a kao i timovima T2 bez liječnika dok bi se liječnički timovi u OHBP-u mogli pravovremeno pripremiti za dolazak hitnog pacijenta.
Ulaganje u razvoj znanja i kompetencija djelatnika kako izvanbolničkog tako i bolničkog HMS-a od neprocjenjive je važnosti. S obzirom na specifične radne uvjete, stresne situacije kojima su svakodnevno izloženi i veliku odgovornost, trudimo se olakšati im posao sustavnom edukacijom. S ciljem održavanja i usavršavanja znanja i vještina radnika u djelatnosti hitne medicine provodimo projekt Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine. On je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda. U sklopu njega će se do ožujka 2023. educirati ukupno 1824 radnika na različitim radilištima HMS-a. Sredstvima iz istog fonda omogućili smo edukaciju zdravstvenih djelatnika u hitnoj medicini na daljinu u okviru projekta e Usavršavanje.
Kontinuirana edukacija kadra
Stjecanje novih znanja i vještina uz pomoć moderne informacijsko-komunikacijske tehnologije važno je zbog profesionalnog razvoja kadra zdravstvenih ustanova. Zbog
bržeg protoka informacija i unapređenja kvalitete zdravstvenih usluga. Ali i s aspekta trenutne epidemiološke situacije. Iz zajma Svjetske banke osigurana su sredstva za dodatnih devet tečajeva Medicinski odgovor na veliku nesreću. Taj tečaj djelatnike HMS-a priprema na jedinstven i koordiniran odgovor u slučaju velikih nesreća i katastrofa. Ali su tu i sredstva za 26 opremljenih vozila izvanbolničkog HMS-a s negativnim tlakom i 37 dekontaminacijskih i izolacijskih šatora za bolničke hitne prijeme. Planiramo maksimalno iskoristiti alate modernog zdravstvenog sustava kako bi poboljšali kvalitetu pružanja zdravstvene skrbi.
Jačanje telemedicine
Na tom tragu, a u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, jačamo telemedicinske usluge iz kardiologije. Provodimo projekt Telecordis u sklopu kojeg ćemo na ukupno 40 lokacija postaviti medicinsku i računalnu opremu za obavljanje usluga EKG holtera, holtera tlaka, 12 kanalnog EKG-a i spirometrije. Nalazi će se očitavati u četiri specijalistička telemedicinska centra u kliničkim bolničkim centrima Zagreb, Osijek, Split i Rijeka.
Time će ovi redovni dijagnostički postupci biti dostupniji našim građanima koji žive na udaljenim i izoliranim područjima te nemaju na raspolaganju specijalista kardiologije.
Projektom Tele Transfuzija komunikacijski ćemo povezati 35 bolničkih transfuzijskih centara na teritoriju Hrvatske. Usluga će biti dostupna 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Osnovni cilj je digitalizacija zdravstvenog dijagnostičkog procesa kojim se fizički uzorci digitaliziraju i pretvaraju u slikovni oblik. Nastavit ćemo s edukacijom građana o tome kada i kako pozvati HMS. Jednako kvalitetno kao i dosad educirat ćemo ih za provođenje postupka oživljavanja uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora u sklopu Nacionalnog programa javno dostupne rane defibrilacije “Pokreni srce – spasi život”.
