Specijalist nuklearne medicine, magistar znanosti, viši predavač Zdravstvenih studija i zaposlenik najveće privatne zdravstvene ustanove u Hrvatskoj Poliklinike Medikol dr. Darijo Radović u svom je dugogodišnjem radnom vijeku snimio tisuće glava, kralježnica, abdomena te brojnih drugih organa. Iz splitske je bolnice prije 14 godina prešao u Medikol koji je razgranat po cijeloj Hrvatskoj. U klinici se, uz ostalo, provodi radiološka dijagnostika s obzirom da imaju praktički sve uređaje koji se danas koriste u radiologiji i nuklearnoj medicini; PET CT, MR, MSCT, klasičnu radiologiju, ultrazvučne uređaje te digitalni RTG.
Na koji način snimanje kod vas može obaviti pacijent koji ima uputnicu odnosno kolike su vam kvote za snimanja preko uputnice?
Poliklinika Medikol je ugovorni partner HZZO- a pa za neke od naših pretraga imamo s njima sklopljen ugovor i tako možemo snimati na uputnicu. S njima potpisujemo ugovor o kvotama, on vrijedi godinu dana i u njemu su definirane vrste, količina i cijena pretraga. PET CT koristimo za dijagnostiku malignih bolesti i tu imamo 150 pacijenata mjesečno. Riječ je o pretrazi koja nije svakome namijenjena. Privatnih pacijenata u tom segmentu je relativno mali broj, njih svega desetak posto. Na uputnicu radimo i MSCT pretrage i imamo ih 50 mjesečno. Vrlo često imamo i pacijente koji rade više pretraga pa bi ta brojka bila do 30 pacijenata mjesečno što je zaista mala brojka. Imamo dva magnetna uređaja, jedan od 1 Tesla na kojem napravimo 200 pretraga mjesečno i jednog od 3 Tesla koji je jedini uređaj takve vrste na području Dalmacije.
Iako smo nudili suradnju HZZO- u da preko uputnice snimamo pacijente na 3 Tesla oni to nisu prihvatili pa sada građani na to snimanje mogu s uputnicom ili u Zagreb ili kod nas uz plaćanje.
Sve druge usluge su uz plaćanje s obzirom da s HZZO- om nemamo ugovor za ultrazvučne pretrage i klasičnu radiologiju. Osim dijagnostike radimo obradu i liječenje pacijenata s bolestima štitnjače. Uz mene to radi i dr. Ivana Ruščić. Radimo kompletnu dijagnostiku od pregleda, do laboratorijskih usluga, citološke punkcije, terapiju i ostalo.
Čekanje zbog kvota
Postoje li kod vas liste čekanja za snimanja na uputnicu?
Godišnje kvote koje nam odobri HZZO popunimo brzo. Konkretno listu za magnet popunimo već unutar prvih šest mjeseci za cijelu godinu, za CT i brže. Moram reći kako svih uređaja osim PET CT- a ima u bolnici pa je tu lakše. Za PET CT trenutno se kod nas čeka mjesec i pol dana. To je puno čekanja kada vidite da je tu riječ o onkološkim pacijentima. Lako je čekati nekome na magnet kralježnice i tri mjeseca no onkološki pacijenti ne bi smjeli čekati.
Stalno ponavljamo da kvota za tu pretragu ne bi trebala postojati jer se radi o pacijentima s teškim bolestima gdje je vrijeme čekanja na dijagnostiku i terapiju važan čimbenik.
Treba reći i da ta pretraga daje velike koristi od utvrđivanja dijagnoze do praćenja pacijenta. Pretraga je korisna za praćenje uspjeha skupih onkoloških terapija jer su danas pametni lijekovi fantastični i zbilja imaju učinak. Njihovo djelovanje i ima li koristi od njih u nekim se situacijama može vidjeti već nakon dva mjeseca. Tako nakon kratkog vremena vidimo je li ta terapija ima uspjeha ili ne. Zato nam najviše smeta kvota za PET CT.
Sinergija zdravstva
Što mislite u čemu je problem s tako malim kvotama za PET CT?
Točno je da PET CT- a nema u državnim ustanovama u Dalmaciji. Mi stalno govorimo o tome državnom i privatnom zdravstvu. Zašto ne može postojati, kao što je to na zapadu, sinergija javnog i privatnog? Privatnik je uložio sredstva, nabavio uređaj, zaposlio djelatnike. Država nam te pretrage plaća jednako kao što plaća KBC- u Zagreb iako im je
investirala u sam uređaj. Zašto gomilati uređaje ako ih već imamo? Zašto ih ne iskoristiti? U drugim zemljama kada privatnik otvori ustanovu ima prvu obvezu osiguranjima ponuditi određene kapacitete. To bi trebalo riješiti na zadovoljstvo svih, prvenstveno pacijenata. Njima je bitno dobiti pravovremenu i kvalitetnu uslugu. Pacijentu bi trebalo biti svejedno hoće li pregled obaviti u državnoj ustanovi ili privatnoj klinici.
Smatrate li da današnji liječnici previše često šalju svoje pacijente na pretrage koje uvijek i nisu potrebne?
Mislim da tu nije samo krivica liječnika već i pacijenata koji dođu kod doktora od kojeg traže da mu napiše uputnicu za neku pretragu. Ima i toga. Vjerojatno se kod doktora javlja strah od greške i tužbe kao što je to čest slučaj u SAD- u pa daju uputnice. No, to je dvosjekli mač, s jedne strane tehnologija napreduje i omogućava danas fantastične stvari, a s druge strane imamo hiperdijagnostiku.
Radiologija kod djece
Imate li primjera da se pacijenti ne odazovu na snimanje ili ne dođu po nalaze?
Nama pacijenti dolaze na snimanje iako ima jedan mali broj koji kada se naruči ne dođe, ali mi to preveniramo tako da svakog pacijenta zovemo dan prije snimanja da nam potvrdi dolazak. Važno nam je da u tom broju termina iskoristimo svako snimanje.
Kako snimate djecu na svim tim uređajima? Imate li problema u smislu da ne mogu izdržati snimanja?
Djeca bi se za pretrage koje duže traju, primjerice magnet, trebala sedirati. U poliklinici nemamo anesteziologa pa se uglavnom to radi u bolnici. No, postoji mogućnost da ako je dijete dovoljno zrelo ili ima dobar kontakt s roditeljima netko od roditelja za vrijeme pretrage može biti uz njega. Tako da dio djece možemo i odrađujemo bez ikakvih problema.
Što vidi MR, a što CT
Objasnite našim čitateljima razliku između snimanja magnetom i CT- om, odnosno može li se određena dijagnoza isto vidjeti na oba uređaja?
Studenti me vrlo često pitaju zašto imamo četiri ili pet različitih tehnologija snimanja. Ili netko kaže da PET CT sve vidi. Ne postoji dijagnostička metoda koja vidi sve najbolje. Svaka od njih pokazuje neke strukture bolje neke slabije. CT odlično prikazuje razliku u gustoći tkiva, meka tkiva, mišiće, kosti i organe, a relativno kratko traje. S druge strane magnet jako dobro prikazuje meka i živčana tkiva, mozak kojeg puno detaljnije prikazuje nego CT. Primjerice magnet dojki nema potrebe raditi svim ženama jer će se kod nekoga ultrazvukom razjasniti situacija. Kod nekoga će biti potreban magnet da se u startu postavi točnija dijagnoza. Znate da se kaže kako je za mlađe žene primjerenije raditi UZV, a za starije mamografija. To je uvjetovano dobi pacijenta, porodiljskom anamnezom, gustoćom tkiva. Tako je i kod svih drugih organa. Tome i služe liječnici i njihove specijalnosti da procjene koja će metoda biti najbolja za određeno pitanje koje postavlja kliničar.
Nedostatak radiologa
Imamo li dovoljno radiologa? Čini se da trenutno imamo dovoljno uređaja, ali i ne baš puno radiologa koji bi na njima snimali, a zatim i čitali nalaze.
Činjenica je da nema dovoljno liječnika inače, a i radiolozi su jedna od struka koje su deficitarnije u odnosu na druge. S jedne strane se broj pretraga i uređaja povećava i treba broj ljudi. U posljednih 20ak godina je nastala rupa koju sada nije lako popuniti. I mi osjećamo taj nedostatak te bi sigurno i u ovom trenutku zaposlili jednog radiologa kad bi ih bilo.
Je li redovno zanavljate opremu i postoji li još neki uređaj kojeg bi željeli imati u klinici?
Mi zaista redovno zanavljamo uređaje. Sada smo u tijeku rastavljanja otvorenog magneta koji nam je služio 13 godina i na čije će mjesto doći novi. Prošle smo godine promijenili i kupili novi PET CT. MR 3 Tesla imamo već četiri godine i relativno je novi, a u posljednjih godinu dana smo kupili i novi digitalni RTG. Tako ćemo imati sve uređaje mlađe od pet godina što je dobro.
