Među učestalim komplikacijama dijabetesa su bolesti vida koji bi oboljeli od dijabetesa morali redovito kontrolirati. Zašto je to iznimno važno, što kažu smjernice te kakve su mogućnosti i pacijentima i liječnicima kod nas, kroz razgovor objašnjava dr. Ljiljana Ćenan, spec. obiteljske medicine.
Na koje smetnje vida oboljeli od dijabetesa trebaju odmah reagirati i javiti se svojem obiteljskom liječniku?
Najdramatičniji simptom je nagli gubitak vida kojeg bolesnici najčešće opisuju kao da im se navukla zavjesa preko oka. Neki bolesnici odmah reagiraju i jave se liječniku. Ali ima i onih koji misle da će to proći samo od sebe i čekaju. Zato je izuzetno bitno ponavljati i naglašavati da u slučaju ovakvih simptoma odmah reagiraju.
Osim naglog gubitka ili zamućenja vida, bolesnici mogu primijetiti i točkice ili tamne oblike koji im „plutaju pred očima“, probleme s raspoznavanjem boja i ispade vidnog polja (tamna ili prazna područja).
Bilo koji od tih simptoma da primijete, bolesnici bi se što prije trebali javiti liječniku. No, ipak najvažniji su redoviti preventivni pregledi vida kod oboljelih od dijabetesa.
Navode li smjernice konkretno kako oboljeli od dijabetesa trebaju obaviti godišnji pregled vida?
Američko udruženje za dijabetes (American Diabetic Association, ADA) ima smjernice koje preuzimaju ili se s njima usklađuju sva druga dijabetološka društva. Svake godine revidiraju te smjernice. U njima se točno navodi preporuka za probir na dijabetičku retinopatiju. Kao i postupanje u slučaju početnih ili uznapredovalih promjena na mrežnici.
Tako se za bolesnike s dijabetesom tipa 1 preporuča da u roku od pet godina od dijagnosticiranja bolesti naprave pregled oftalmologa. Smatra se kako je za razvoj dijabetičke retinopatije potrebno barem pet godina postojanja povišenih šećera u krvi. Za bolesnike s dijabetesom tipa 2 se smatra da su možda i godinama prije dijagnosticiranja dijabetesa imali povišen šećer u krvi, pa je preporuka da se odmah po postavljanju dijagnoze bolesti upute i na pregled oftalmologu.
Uputa za trudnice
Za trudnice kojima je dijagnosticiran dijabetes u trudnoći se smatra da ne trebaju tijekom trudnoće pregled oftalmologa. Međutim, ukoliko bolesnica s dijabetesom tipa 1 ili 2 planira trudnoću, treba pregled oftlamologa prije trudnoće odnosno u slučaju nastale trudnoće u prvom trimestru.
Ako na tom prvom pregledu oftalmologa nema znakova dijabetičke retinopatije, obično se preporuča kontrolni pregled jednom godišnje. Ukoliko postoje znakovi retinopatije, bolesnici se naručuju češće na pregled, ovisno radi li se o početnim ili već uznapredovalim promjenama na mrežnici.
Iz vašeg praktičnog iskustva ili postoji li neka procjena provodi li se te u kojoj mjeri taj godišnji preventivni pregled vida dijabetičarima?
Bojim se da je to teško procijeniti. U Hrvatskoj niz godina postoji CroDiab registar u koji bi se trebali upisivati svi podaci o svakom bolesniku s dijabetesom. Pristup i upisivanje podataka bi trebali raditi dijabetolozi i obiteljski liječnici. No, iz prakse znam da ni jedni niti drugi nemamo dovoljno vremena za detaljno ispunjavati te podatke. Tako da podaci nisu cjeloviti i ne može se ravnati prema njima. Poseban je problem u obiteljskoj medicini kadrovska devastacija i administrativno preopterećenje koji nam priječe da sustavno pratimo bolesnike s dijabetesom, ali i sve kronične bolesnike. Kao i da adekvatno ispunjavamo panele kako bi se lako i brzo moglo doći do takvih podataka.
Je li ovaj problem (komplikacije vida kod dijabetičara) dovoljno osviješten među vašim kolegama?
Smatram da jest. No, u hrvatskom zdravstvenom sustavu postoje brojni problemi koji su doveli da imamo loše rezultate liječenja bolesnika s dijabetesom. I da imamo veliki postotak komplikacija uključujući i dijabetičku retinopatiju. Problemu kompleksnih kroničnih bolesnika, kakvi su bolesnici s dijabetesom, mora se prići sustavno.
Praksa drugih zemalja
Mnoge zapadne zemlje imaju u sklopu primarne zdravstene zaštite medicinske sestre koje se samo bave bolesnicima s dijabetesom. One imaju popise bolesnika, definirane upitnike koje ispunjavaju kad ih pozovu na pregled, definirane rokove za kontrolne preglede. Tamo se te bolesnike sustavno poziva na kontrolne preglede. Naprave se sve potrebne pretrage radi praćenja bolesti. Te pretrage uključuju i pregled oftalmologa. Ukoliko na nekom području nema dovoljno oftalmologa i dugo se čeka na pregled, postoji i mogućost slikanja mrežnice oka posebnim fotoaparatima te očitavanja slike na daljinu.
U Hrvatskoj se radi pomalo stihijski. Obiteljski doktori sami nastoje pratiti koliko dugo pojedini pacijent nije bio na kontrolnom pregledu. Potom pozivaju one koji se ne javljaju redovito. No, ukoliko su u nekom razdoblju preplavljeni obvezama, rade više ambulanti ili neka ambulanta nema stalnog doktora, jasno je kako onda nema tko popratiti pacijente. A pacijenti zaborave ili ne znaju da se barem jednom godišnje moraju javiti na pregled obiteljskom liječniku, laboratorijsku obradu i pregled oftalmologa.
