Posljednjih sedam dana travnja tjedan je promocije cijepljenja – Svjetski tjedan cijepljenja, u svrhu veće zaštite od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem kod djece i odraslih. Imunizacija je ključna komponenta primarne zdravstvene zaštite i jedno od najboljih ulaganja u potporu zdravijem i sigurnijem svijetu. Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije kao nositelj prevencije i javnozdravstvenih akcija za zaštitu zdravlja, ove godine Tjedan obilježava promocijom na svojim stranicama i društvenim mrežama. Koliko je cijepljenje važno upitali smo doc. prim. dr. sc. Vesnu Bilić-Kirin, spec. školske medicine.
Važno je ukloniti nedoumice
– Tijekom pandemije došlo je do smanjenog cjepnog obuhvata za sve bolesti protiv kojih se inače cijepimo. U područjima odnosno zemljama gdje je kontinuirano niži obuhvat javljaju se epidemije bolesti do kojih ne bi trebalo doći. Stoga se stalno pojavljuju epidemije ospica. Nažalost, ovu zimu imali smo za primjer situaciju koja nastaje kad padne stopa procijepljenosti, epidemiju hripavca. Bolest se najbrže proširila te je veliki broj oboljelih upravo gdje je niža procijepljenost, kaže dr. Bilić-Kirin.
Dodaje i da je pandemija COVID-19 utjecala na cjepni obuhvat. U prilog tome govore i podaci Službe za školsku medicinu Zavoda prema kojima je obuhvat obveznog cijepljenja protiv ospica, rubeole i zaušnjaka u prvom razredu,prije pandemije odnosno 2018. bio 96 posto. Dvije godine kasnije bio je samo 86,4 posto, a lani 91 posto. Procijepljenost se, kaže naša sugovornica, povećava znatno sporije od očekivanog. Razmišljanja i nepovjerenje prema cjepivu značajno su porasli, kaže. Ističe da upravo na tome treba biti težište djelovanja – razumijevanju razloga necijepljenja te uklanjanje nedoumica i straha.
Zaštita kolektivnog imuniteta
Stoga valja podsjetiti na Provedbeni program obveznog cijepljenja u Hrvatskoj u 2024. Prema programu, djeca se cijepe protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, hepatitisa B, bolesti uzrokovane Haemophilusom influenzae tip B, pneumokoka, ospica, rubeole i zaušnjaka. U rodilištu se cijepi novorođenčad protiv tuberkuloze. Od dojenačke do predškolske dobi cijepe se djeca u nekoliko navrata protiv difterije, tetanusa, pertusisa, dječje paralize, hepatitisa B, Haemophilusa influenzae tip B, pneumokoka, ospica, rubeole i zaušnjaka. Polaskom u školu Služba za školsku medicinu preuzima skrb o cijepljenju. U 1. razredu djeca se cijepe protiv ospica, rubeole i zaušnjaka i dječje paralize. U 8. razredu protiv difterije, tetanusa i dječje paralize. Odrasli od 60 godina cijepe se protiv difterije i tetanusa. Osim navedenih, preporučuje se dobrovoljno cijepljenje protiv HPV-a te pneumokoka.
Međutim, broj cijepljenih osoba ipak nije u onolikom broju kao ranije.
– Mnogi imaju pitanja ili sumnje u pogledu cijepljenja. To je uobičajeno, liječnik djeteta može vam pomoći i odgovoriti na sva vaša pitanja. Na temelju informacija iz pouzdanih izvora roditelj može donijeti najbolje odluke i svojoj djeci pomoći da zdravi uđu u život. Cjepivo protiv ospica upotrebljava se gotovo 60 godina, sigurno je i djelotvorno. Protiv dječje paralize cijepi se već 70 godina. Cjepiva su sigurna i prolaze rigorozne kontrole u proizvodnji. Imaju značajno manje nuspojava u odnosu na lijekove. Nažalost, cjepiva se nalaze roditeljima na popisu stvari koja su štetna i za sve kriva bez obzira na utemeljenost takve tvrdnje, ističe naša sugovornica. Dodaje da ima i djece koja imaju kontraindikacije za primjenu cjepiva, bilo privremene ili trajne. Takve će osobe, dakako, štititi kolektivni imunitet i stoga i jest važna, dodaje dr. Bilić-Kirin, visoka procijepljenost kako bismo imali zaštitu kolektiva da se bolest ne pojavi.
Korisne radionice i edukacije
– Prošle godine od ukupnog broja necijepljene djece u prvom razredu osnovne škole protiv ospica, rubeole i zaušnjaka samo je sedam posto imalo kontraindikacije. Dok je 93 posto necijepljene djece iz drugih razloga kao što je odbijanje i nejavljanje roditelja na poziv za cijepljenje. U osmom razredu kontraindikacija je kod četiri posto necijepljene djece. Moramo znati da cijepljenjem prvenstveno čuvamo svoje zdravlje. Ali i štitimo one koji se zbog bolesti ne mogu cijepiti, naglašava dr. Bilić-Kirin. Dodajući da se u ovome Tjednu održavaju radionice za učenike osmih razreda „POLIO-free generation nakon 70 godina: naučimo od prošlosti za sigurnu budućnost“ te će učenici biti upoznati sa spomenutom bolesti, kao i činjenicom da, zahvaljujući cjepivu koje je izumio Jonas Salk i primijenio prvi put 1954. godine, danas o toj bolesti ne razmišljamo.
Radionice provode djelatnice Službe za školsku medicinu Zavoda te studenti Medicinskog fakulteta u Osijeku, specijalizanti, postodoktoranti, kao i mladi koji se rado odazivaju edukacijama. Inače, tijekom cijele godine navedena Služba provodi edukacije ne samo u vezi provedbenog programa obveznog cijepljenja te dobrovoljnog protiv HPV-a, već i održavaju predavanja za roditelje i učenike.
– U skladu s trendovima i interesima, uočili smo da društvene mreže pružaju bolju dostupnost i informiranost. Stoga želimo široj populaciji približiti potrebu za cijepljenjem i zaštitom protiv zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti pravovremenim cijepljenjem. Korištenjem društvenih mreža za promociju cijepljenja i odgovaranjem na pitanja i nedoumice želimo osigurati pristup pouzdanim informacijama o cijepljenju, koristi i rizicima, zaključila je dr. Bilić-Kirin. Upravo ovaj Tjedan pruža priliku za podizanje svijesti o važnosti cijepljenja u zaštiti od ozbiljnih bolesti.
