Hodajte 10 tisuća koraka i promijenite svoj život na bolje. Ako svaki dan hodate 10 tisuća koraka vaše tijelo će doživjeti promjene… Vjerojatno ste i vi među onima koji ste pročitali ovakve naslove. I savjete o famoznih 10 tisuća koraka nakon kojih će se vaše tijelo preporoditi. Je li priča o 10 tisuća koraka mit ili stvarnost, otkriva nam Nera Balić, diplomirana fitness trenerica iz Splita.
Doista je pravo pitanje je li 10 tisuća koraka mit ili ne. No ja bih odmah u startu rekla da je tjelesna aktivnost osnovni uvjet da bismo bili zdravi. Ljudska fiziologija je da se krećemo, a ne da sjedimo. Nažalost, danas većina ljudi sve više sjedi. Sjedilački način života se nekako uvriježio što zbog posla što zbog sve češće vožnje automobilima, kaže Nera Balić.
Naravno, promijenile su se okolnosti života, naši preci su živjeli puno zdravije, više se kretali, manje se vozili automobilima. Mi zbog želje da stignemo više poslova, obveza u jednom zaboravimo na hodanje. Sad dolazimo do onoga dijela je li doista potrebno prijeći tih famoznih 10 tisuća koraka da bi bili zdraviji?
Razlika u hodu
Potpuno je nevažno hoće li netko dnevno napraviti 6,7 ili 10 tisuća koraka. Mnogo bitnije je da svaki dan hodamo. Tu treba razlikovati žustri, intenzivan hod s dugim iskorakom od obične lagane šetnje. Žustrim hodom potičemo kardio sustav, ubrzavamo puls, snižavamo krvni tlak, a lagana šetnja je korisnija od sjedenja, ležanja no ne donosi ove benefite – kaže Nera Balić.
U ovo moderno doba pametnih satova i mobitela sami određujemo koliko koraka možemo ili moramo napraviti. To može biti pozitivno kao poticaj no toj brojci ne treba robovati.
Deset tisuća koraka o čemu svi pričaju je optimalna brojka da bi se potaklo ljude na kretanje. To je jako dobro kao i sve drugo što će ljude potaknuti na hodanje. Pametni telefoni, satovi, sve to može biti poticajno no time se ne treba zamarati – dodaje.
Važnije od stalnog gledanja u aplikacije je bolja organizacija dnevnih obveza kako bi se što više hodalo.
Svi živimo pod stresom, prebrzim tempom. No trebalo bi, ako možemo odvojiti malo više vremena kroz dan, parkirati automobile dalje i prošetati. I pogotovo na hodanje navikavati djecu. Ako se preko tjedna ne može organizirati život pa prehodati pola sata tada za to uzmite vikend, a hodanje u prirodi je za sve životne skupine ljekovito – savjetuje Nera Balić.
Kako će hodanje utjecati na zdravlje svakoga od nas ovisi o dobi i zdravstvenom stanju, kaže trenerica. Napominjući da kad jedna mlada osoba do 30 godina napravi 10 tisuća koraka to je za nju gotovo beznačajno, a za većinu ljudi u srednjim godinama te u starijoj dobi ovaj je broj koraka mnogo učinkovitiji.
Hodanje je za ljudsko zdravlje itekako potrebno no fitness trenerica ima savjet za sve koji bi hodanjem željeli poboljšati zdravlje, smršaviti i samim tim biti u boljoj formi.
Intenzitet i vrijeme
Ne bazirajmo se na broj koraka nego na vrijeme. Primjerice krenimo s 20 do 30 minuta hoda umjerenog inteziteta pa kroz 15 dana hoda postupno dođimo do sata žustrijeg, dinamičnog hoda. S vremenom hodajmo češće uzbrdo, uz stepenice i tada ćemo doći do rezultata. Ako se u takvom ritmu promijeni i prehrana rezultat sigurno neće izostati – savjetuje Balić.
Hodanje je, ponovit ćemo još jednom, ljekovito za sve, a posebno je korisno za dijabetičare, pretile, oboljele od hipertenzije. Hodanje krvne žile čini elastičnim, mišićni tonus boljim, a krvni tlak normalnim.
Kao i kod svega što započinjemo, kad je o navikama riječ, ne treba kretati naglo te očekivati čuda. S većim brojim koraka trebali bi pripaziti oni koji imaju problema s kralježnicom, zglobovima, koljenima…
Tim ljudima hodanje može biti bolno i tada se treba konzultirati s liječnicima kako hodanje ne bi izazvalo kontraefekt. Zbog intenzivnog hodanja može se javiti neugodna bol u lumbalnom dijelu, kod ljudi koji već ima oštećenje diskova ili druge degenerativne promjene.
Za hodanje je nužna volja, vrijeme, ali i dobra obuća.
Osnovno je imati dobru, kvalitetnu, udobnu, sportsku obuću kako bi se hod bolje amortizirao jer se često bolovi jave upravo zbog loše obuće. Premda većina nas hoda po asfaltu bilo bi dobro što češće hodati po prirodi, po mekom terenu – napominje Nera Balić.
