U pandemijskoj 2020. godini u Hrvatskoj je dijagnosticirano 23 230 novih dijagnoza raka. Pad je to od čak deset posto u odnosu na 2019. godinu. Točnije, pad od 10,3 posto! Najveći pad je kod raka bubrega, prostate i štitnjače – više od 20 posto. Kako navodi najnoviji izvještaj Registra za rak, u apsolutnim brojevima najveći pad dijagnoza je za rak prostate – 599 slučajeva manje. Za rak pluća 414 slučajeva manje, debelog crijeva 291 slučajeva manje.
Nema više nagađanja
Brojke su ovo koje su se čekale budući se smatralo i očekivalo kako će pandemija i njezina ograničenja uzrokovati epidemiju drugih bolesti. Nije to nikakva hrvatska osobitost no ta činjenica ne tješi niti će umanjiti problem u kojem se nalazimo. Izostanak pregleda, kontrola, ranog otkrivanja, nedostupnost sustava pa u konačnici i strah od pandemijske zaraze, učinili su svoje. Više se o tome ne treba nagađati niti „projicirati”. Brojke su jasne. Pad novootkrivenih slučajeva raka, nažalost, ne znači da je ove bolesti kod nas manje. Naprotiv i nažalost znači da nije na vrijeme otkrivena kod jako puno ljudi kod kojih je morala biti otkrivena.
Istarski primjer
Kad se gleda prema hrvatskim županijama onda je najveći pad, od 16 posto, u Virovitičko podravskoj, Požeško slavonskoj i Varaždinskoj. No, u apsolutnim brojevima očekivano je to u Zagrebu sa 608 manje dijagnosticiranih novih slučajeva raka. Jedino je u Istarskoj županiji u pandemiji postavljeno 2,6 posto dijagnoza raka više nego prethodnu predpandemijsku godinu.
Zabilježeni pad u broju postavljenih dijagnoza raka u 2020. godini nije rezultat stvarnog smanjenja pojavnosti zloćudnih bolesti. Incidencija raka u stalnom je porastu u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Zbog demografskih trendova, postojećih rizičnih čimbenika i sve preciznijih dijagnostičkih metoda taj porast je i očekivan, navode iz Registra.
Pad broja dijagnosticiranih slučajeva u 2020. godini vjerojatno je rezultat kombinacije čimbenika povezanih s COVID-19 pandemijom: smanjene dostupnosti dijagnostičkih pretraga zbog djelomičnog zatvaranja bolnica, kratkotrajnog prekida provedbe nacionalnih programa ranog otkrivanja raka, kao i manje učestalosti traženja liječničke pomoći ili obavljanja drugih sistematskih pregleda, stoji u izvještaju.
Bez prognoza
Standardni mehanizam otkrivanja, dijagnosticiranja i liječenja onkoloških bolesti u Hrvatskoj uz ovakav pad sigurno neće moći pokriti potrebe koje će uslijediti. Prognoziranja više nisu potrebna i ovi podaci, uz sve dosad navedeno, još jednom pokazuju iznimnu važnost Registra za rak pri HZJZ-u koji vodi dr. Mario Šekerija. Neki dan su europski podaci upozorili na milijun neotkrivenih slučajeva u EU tijekom pandemije. Sad kad su brojke tu, pitanje je jesmo li pripremili borbu s njima?
