Kad govorimo o javnozdravstvenom opterećenju rakom, važno je definirati ključne podatke i indikatore:
- incidenciju (broj i stopa oboljelih u nekoj godini)
- mortalitet/smrtnost (broj i stopa umrlih od raka u nekoj godini)
- prevalenciju (broj živih osoba u nekom trenutku koje imaju ili su imale neku dijagnozu raka) i
- preživljenje.
Kao i u većini razvijenih europskih zemalja, i u RH se smanjuje smrtnost od raka. Od 2015. godine prosječno se godišnje svake godine smrtnost od raka smanjuje za gotovo 2 %. Pad je posebno izražen kod raka dojke gdje u istom razdoblju iznosi čak 7 % godišnje.
Smrtnost od raka prostate je također u padu (0,8 % godišnje) dok je smrtnost od raka debelog i završnog crijeva stabilna, s naznakama pada u zadnjim godinama. Međutim, prema zadnjim podacima, u 2022. godini, od novotvorina u Hrvatskoj je umrlo 13.247 osoba, što rak još uvijek čini drugim vodećim uzrokom smrti u Hrvatskoj, odmah iza bolesti srca i krvnih žila.
Usporedbe preživljenja
Preživljenje od raka se definira kao broj osoba koje su žive određeno vrijeme (tipično pet godina) nakon postavljene dijagnoze i izražava se kao petogodišnje preživljenje. Često se izražava kao relativno preživljenje (udio preživjelih u skupini osoba s nekom bolešću u odnosu na očekivano preživljenje opće populacije te dobi i spola).
Na svjetskoj i europskoj razini postoje velike međunarodne studije koje su temeljem podataka populacijskih registara za rak radile usporedbe preživljenja. Zadnja velika studija tog tipa je CONCORD-3 studija (u pripremi je i CONCORD-4) na svjetskoj razini. Prema tom istraživanju, od 30ak zemalja u Europi za koje su objavljeni podaci, Hrvatska se nalazila među pet zemalja s najlošijim preživljenjem za rak pluća (10 %), prostate (81 %), želuca (20 %), debelog crijeva (kolon 51 %, rektum 48 %) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32 %).
S pozitivne strane, preživljenje za zloćudne bolesti u dječjoj dobi (limfomi (95 %), tumori mozga (73 %) i akutna limfoblastična leukemija (85 %)) je usporedivo s preživljenjem u razvijenijim europskim zemljama. Za druga česta sijela raka u Hrvatskoj poput dojke (79 %), melanoma kože (77 %) i raka vrata maternice (63 %) smo također bili u donjem domu zemalja rangiranih po preživljenju.
Regionalne razlike
U novijim godinama vidimo jasno poboljšanje ukupnog preživljenja od raka, uz postojanje regionalnih razlika, kao i razlika po sijelima raka. Tako je petogodišnje preživljenje za rak dojke za žene dijagnosticirane od 2012.-2016. i praćene do kraja 2021. godine bilo 82 %, za muškarce s rakom prostate isto 82 %, za osobe s rakom pluća 11 %, melanom kože 78 % i kolorektalni rak 52 %. Vidimo da se preživljenje poboljšava za većinu sijela. Rijetka iznimka je, recimo, rak želuca koji je još uvijek imao preživljenje od 20 %; pad mortaliteta koji je jasno vidljiv u raku želuca je još uvijek posljedica toga da je to jedno od rijetkih sijela raka koje u Hrvatskoj i drugim sličnim zemljama ima pad pojavnosti (incidencije).
Za većinu sijela raka najbolje preživljenje zabilježeno je u bolesnika koji žive u Gradu Zagrebu ili Jadranskoj Hrvatskoj, dok su nažalost najlošije stope preživljenja zabilježene u Panonskoj Hrvatskoj.
Razlozi za razlike u preživljenju između pojedinih regija mogu uključivati kasnije otkrivanje bolesti i neravnomjernu dostupnost ili učinkovitost zdravstvene skrbi. Kako bi se moglo detaljnije odgovoriti na pitanja koja proizlaze iz ovih podataka prepoznato je da su potrebni detaljniji podaci o samoj bolesti te je u tijeku proces izrade Nacionalne onkološke baze podataka koja bi trebala osigurati potpunije i detaljnije podatke o svakom slučaju raka i tijeku bolesti te pomoći u planiranju odgovarajućih intervencija.
Doc. dr. sc. Mario Šekerija voditelj je Registra za rak pri HZJZ-u. Ovaj tekst možete pročitati i u posebnom izdanju Odazovi se – prvom katalogu nacionalnih programa za rano otkrivanje raka besplatno dostupnom ovdje.
