Demencija mora postati prioritet javnog zdravstva

Datum:

Prema izvješću koje je 26. svibnja 2021. objavila krovna organizacija udruga povezanih s borbom protiv Alzheimerove bolesti i demencije Alzheimer’s Disease International (ADI) – ciljevi Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) još uvijek su daleko od ispunjenja.
SZO je 2017. objavila svoj Globalni akcijski plan o odgovoru javnog zdravstva na demenciju 2017. – 2020. godine.

Ambiciozni plan, koji je odobrilo svih 194 država članica Svjetske zdravstvene organizacije, postavio je ciljeve u sedam područja djelovanja – demencija kao prioritet javnog zdravstva, svijest o demenciji i prijateljstvo; smanjenje rizika, dijagnostika, liječenje, njega i podrška; podrška njegovatelja, informacijski sustavi, te istraživanja i inovacije.

Na primjer, da bi se postigao cilj da demencija postane prioritet javnog zdravstva, 146 (75 posto) država članica SZO -a do 2025. trebale bi imati nacionalne politike, strategije, planove ili okvire za demenciju. Do svibnja 2021. samo su 32 (16 posto) članice SZO -a imale planove koji zadovoljavaju ADI kriterije, a nisu sve od njih imale odgovarajuće financiranje. Ostaje još 114 država članica SZO -a koje trebaju usvojiti planove u sljedeće četiri godine, no samo 21 radi na svojim planovima.

Teže do dijagnoze

Spor napredak prema ciljevima globalnog akcijskog plana u posljednjih 18 mjeseci razumljiv je jer su se vlade borile s izazovima pandemije. No, milijuni ljudi diljem svijeta i dalje žive s demencijom. Dobivanje dijagnoze i podrške postalo je teže, budući da su termini za zdravstvenu skrb licem u lice, koji mogu biti presudni za osobe s demencijom, u velikoj mjeri odgođeni.

Suradnik u The Lancet Neurology Giovanne Lalli i njegovi kolege ističu problem u Engleskoj, jer su se neke klinike za demenciju zatvorile, a dio pacijenata od njih je odustao, uplašen pandemijom.

ADI u izvješće uključuje slična iskustva iz gotovo 60 drugih zemalja. Određen napredak postignut je unatoč pandemiji, s pokretanjem planova za demenciju u Kini, Dominikanskoj Republici, Njemačkoj i Islandu; u Indoneziji se termini cijepljenja koriste kao prilika za pružanje programa treninga mozga starijim osobama. No većina zemalja mora učiniti više.
Odgovor na covid-19 pokazao je da se veliki napredak u istraživanju i javnom zdravstvu može postići kada bolest postane visoki prioritet, što bi trebao biti slučaj i s demencijom.

Lancet ističe da smanjenje čimbenika rizika ima potencijal spriječiti oko 40 posto slučajeva demencije, no samo 27 zemalja ima aktivne kampanje za smanjenje rizika od demencije.

Vlade moraju učiniti više kako bi spriječile demenciju i riješile nejednakosti koje su potencijalne prepreke prevenciji (npr. omogućavanje pristupačne i zdrave hrane, a ne samo poticanje zdrave prehrane).
Kako bi podržala zemlje u provedbi akcijskog plana, SZO je u svibnju 2021. pokrenula platformu za razmjenu spoznaja o demenciji, pružajući primjere dobre prakse u sedam akcijskih područja. SZO planira ove godine objaviti i nacrt za istraživanje demencije, sličan nacrtima za zarazne bolesti, te se očekuje da vlade odgovore na tu inicijativu i daju prioritet borbi protiv demencije.

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Voditeljica Referentnog centra za PTSP o prvom vodiču za ljude s traumama

Nebrojeno se puta u nekom od javnih servisa dogodi...

Glukagon u spreju dostupan u ljekarnama na recept

Od 1. prosinca u svim je ljekarnama na recept...

Povećanje naknade za dopust za njegu djeteta s težim poteškoćama

Uoči Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u Vladi su...

Turski građevinari započinju obnovu Vinogradske

U KBC-u Sestre milosrdnice kreće obnova šest objekata oštećenih...