Portal ZdravljeAktualnoDemencija mora postati prioritet javnog zdravstva

Demencija mora postati prioritet javnog zdravstva

Prema izvješću koje je 26. svibnja 2021. objavila krovna organizacija udruga povezanih s borbom protiv Alzheimerove bolesti i demencije Alzheimer’s Disease International (ADI) – ciljevi Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) još uvijek su daleko od ispunjenja.
SZO je 2017. objavila svoj Globalni akcijski plan o odgovoru javnog zdravstva na demenciju 2017. – 2020. godine.

Ambiciozni plan, koji je odobrilo svih 194 država članica Svjetske zdravstvene organizacije, postavio je ciljeve u sedam područja djelovanja – demencija kao prioritet javnog zdravstva, svijest o demenciji i prijateljstvo; smanjenje rizika, dijagnostika, liječenje, njega i podrška; podrška njegovatelja, informacijski sustavi, te istraživanja i inovacije.

Na primjer, da bi se postigao cilj da demencija postane prioritet javnog zdravstva, 146 (75 posto) država članica SZO -a do 2025. trebale bi imati nacionalne politike, strategije, planove ili okvire za demenciju. Do svibnja 2021. samo su 32 (16 posto) članice SZO -a imale planove koji zadovoljavaju ADI kriterije, a nisu sve od njih imale odgovarajuće financiranje. Ostaje još 114 država članica SZO -a koje trebaju usvojiti planove u sljedeće četiri godine, no samo 21 radi na svojim planovima.

Teže do dijagnoze

Spor napredak prema ciljevima globalnog akcijskog plana u posljednjih 18 mjeseci razumljiv je jer su se vlade borile s izazovima pandemije. No, milijuni ljudi diljem svijeta i dalje žive s demencijom. Dobivanje dijagnoze i podrške postalo je teže, budući da su termini za zdravstvenu skrb licem u lice, koji mogu biti presudni za osobe s demencijom, u velikoj mjeri odgođeni.

Suradnik u The Lancet Neurology Giovanne Lalli i njegovi kolege ističu problem u Engleskoj, jer su se neke klinike za demenciju zatvorile, a dio pacijenata od njih je odustao, uplašen pandemijom.

ADI u izvješće uključuje slična iskustva iz gotovo 60 drugih zemalja. Određen napredak postignut je unatoč pandemiji, s pokretanjem planova za demenciju u Kini, Dominikanskoj Republici, Njemačkoj i Islandu; u Indoneziji se termini cijepljenja koriste kao prilika za pružanje programa treninga mozga starijim osobama. No većina zemalja mora učiniti više.
Odgovor na covid-19 pokazao je da se veliki napredak u istraživanju i javnom zdravstvu može postići kada bolest postane visoki prioritet, što bi trebao biti slučaj i s demencijom.

Lancet ističe da smanjenje čimbenika rizika ima potencijal spriječiti oko 40 posto slučajeva demencije, no samo 27 zemalja ima aktivne kampanje za smanjenje rizika od demencije.

Vlade moraju učiniti više kako bi spriječile demenciju i riješile nejednakosti koje su potencijalne prepreke prevenciji (npr. omogućavanje pristupačne i zdrave hrane, a ne samo poticanje zdrave prehrane).
Kako bi podržala zemlje u provedbi akcijskog plana, SZO je u svibnju 2021. pokrenula platformu za razmjenu spoznaja o demenciji, pružajući primjere dobre prakse u sedam akcijskih područja. SZO planira ove godine objaviti i nacrt za istraživanje demencije, sličan nacrtima za zarazne bolesti, te se očekuje da vlade odgovore na tu inicijativu i daju prioritet borbi protiv demencije.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Svjetska zdravstvena organizacija

Prve SZO preporuke za korištenje lijekova za skidanje kilograma

Izvještaj SZO

Od ospica lani 95 tisuća umrlih u svijetu, najviše malene djece

Trogodišnji izvještaj

Što pokazuje izvještaj o zdravlju Europe?

Nova era zdravstva

Trump i zdravstvo – odluke koje će utjecati i na EU

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Pristup smanjenja štete

Digitalna psihijatrija alat je za veću dostupnost liječenja

Miastenija gravis

Nepomičan jezik, spušteni kapci, kroz život 450 tisuća tableta

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Mjesec zdravstvene pismenosti

VIDEO Alkohol i pušenje navike su i problem više od milijun ljudi

Redakcija
Potrebna istraživanja

Europsko kardiološko društvo: Aspirin povezan s većim rizikom za zatajenje srca

Ivana Rimac Lesički
Hipertenzija

Tlak kod kuće normalan, kod doktora povišen? Možda je riječ o sindromu bijele kute

Ines Jurak, mag.pharm.
Rijeka – grad velikih iskoraka u onkologiji

Budimo tu jedni za druge – Nacionalni dan preživjelih od raka na riječkom Korzu

Ivana Rimac Lesički