Krvna slika koja pokazuje trombocitopeniju ili manjak krvnih pločica (trombocita) koji su uključeni u zgrušavanje krvi, odnosno stanje s brojem trombocita ispod 20 000 u mikrolitri, te klinička manifestacija krvarenja po koži od sitnih točkica do modrica kojima ne znamo uzrok ili spontano krvarenje iz nosa, situacije su koje bi liječnike obiteljske medicine trebale alarmirati na hitno stanje te bi pacijenta trebalo uputiti hematologu, naglašava doc. dr.sc. Vlatka Periša, hematologinja KBC-a Osijek, koja je na ovu temu nedavno držala i stručno predavanje.
– Nama je kao subspecijalistima cilj da upozorimo na to kada je trombocitopenija hitno stanje. Znači referentne vrijednosti trombocita su od 150.000 do 450.000 krvnih pločica u mikrolitri. No, ako se broj trombocita spusti ispod 20.000 to je poziv na alarm te se treba uspaničiti i poslati pacijenta na hitnu obradu. No, primjerice trombociti vrijednosti oko 50.000 nisu hitna stanjanego zahtijevaju upućivanje hematologu i detaljnu obradu, objašnjava doc. Periša.
Brojni uzroci
Napominje kako brojne bolesti mogu uzrokovati niski broj krvnih pločica, ali se često specifični uzrok ne može naći. Četiri glavna razloga za smanjenje broja krvnih pločica su kada koštana srž ne proizvodi dovoljno krvnih pločica, krvne pločice budu zaustavljene u povećanoj slezeni, povećava se iskorištavanje i razaranje krvnih pločica i krvne pločice postanu razrijeđene
– Postoje različiti uzroci nastanka trombocitopenije. Oni se mogu podijeliti u četiri entiteta. Sniženi trombociti mogu nastati zbog pojačane destrukcije trombocita. Zbog smanjene produkcije megakariocita ili poremećaja preraspodjele u trombocita cirkulaciji ili kao posljedica disrupcije. Ipak najčešći razlog je pojačana destrukcija trombocita. Tu imamo potpodjelu uzroka od posljedica imunološkog stanja ili kao posljedicu nekog mehaničkog uzroka. Upravo su mehanički uzroci destrukcije trombocita hitna stanja u hematologiji. To su dva entiteta koji se nazivaju trombotske mikroangiopatije i intravaskularna koagulopatija.
Ono što je bitno kada ispred sebe imamo pacijenta sa sniženim brojem trombocita je napraviti ne samo osnovnu laboratorijsku obradu već kompletnu krvnu sliku s osvrtom i na vrijednost hemoglobina i eritrocita te granulocitnu limfocitnu lozu. Naime, ako imamo snižene trombocite, a pacijent u diferencijalnoj krvnoj slici ima prisutnost nezrele stanica blasti možemo posumnjati da se radi o akutnoj leukemiji i moramo ga poslati na daljnju obradu, upozorava doc. Periša.
No, ova hematologinja napominje kako treba otkloniti sumnju u lažnu ili pseudotrombocitopeniju.
-Svakako u dijagnostičkoj obradi treba napraviti i periferni razmaz krvi gdje možemo vidjeti da li se kod pacijenta radi o lažnoj trombocitopeniji koja se još naziva pseudotromobocitopenija. Tu se zbog neadekvatnog uzimanja krvi mogu slijepiti trombociti pa se ne može prepoznati njihov broj. Uzrok lažne trombocitopenije može biti i uzimanje antikoagulansa koji se nalazi u epruveti gdje se vadi krv. Stoga kada imamo pacijenta koji ima snižen broj trombocita, a nema znakova krvarenja pod kožom ili iz nosa sumnjamo u pseudotrombocitopeniju. Tada vadimo krv s epruvetom koja sadrži citratni antikoagulans. To je prvo što trebamo napraviti. Nama hematolozima su alarm za obradu i hitno liječenje pacijenti koji se manifestiraju s teškom trombocitopenijom, s aktivnim krvarenjima ispod kože ili nosa i ako sumnjamo da se radi o akutnoj leukemiji ili trombotskoj mikroangiopatiji, napominje doc. Periša.
